Stop dijabetesu uz manje soli, škroba, konzervansa…

Crveno meso najčešće se povezuje s rizikom od srčanih bolesti, ali naučnici upozoravaju da postoje dokazi o tome da male količine crvenog mesa mogu povećati rizik i od dijabetesa tipa 2.

Crveno meso

Tako su stručnjaci s Harvarda tokom jedne studije došli do zaključka da ljudi koji svakog dana jedu crveno meso, imaju za 19 posto veći rizik od dijabetesa tipa 2 od onih koji ga jedu jednom sedmično ili rjeđe.

Pretpostavljaju da je stvar u povećanom unosu željeza, za koje se vjeruje da oštećuje ćelije koje proizvode inzulin. Slično pokazuju i studije o utjecaju prerađenog mesa, kobasica i salama, s tim da dodatni negativan učinak ima visok nivo konzervansa i soli (natrija) pa rizik od dijabetesa tipa 2 kod onih koji takve namirnice jedu, svakodnevno raste iznad 50 posto.

Loš utjecaj na nivo šećera u krvi mogu imati i neke vrste povrća i voća te treba paziti kako i koliko ga jedemo. Neke vrste voća i povrća sadrže veći udio složenih ugljikohidrata, uključujući i škrob, koji se u probavnom sistemu razgrađuje u glukozu.

Kad uđe i krvotok, dovodi do povećanja šećera u krvi. Ako takve namirnice jedemo često i u većim količinama, to može biti poticaj za razvoj dijabetesa tipa 2.

U namirnice bogate škrobom spadaju žitarice, riža, krompir, slatki krompir, mrkva te neke vrste povrća (kukuruz, bundeva, grašak i mladi grah). Te namirnice ne bismo trebali kombinirati u istom obroku. Treba ih jesti u manjim porcijama i s namirnicama bogatima vlaknima, jer one potiču probavu, pa i metabolizam šećera.

Općenita preporuka je da polovinu obroka treba činiti zeleno lisnato povrće, naprimjer kelj, špinat, blitva ili zelena salata, dok na ostatku tanjira možemo kombinirati ugljikohidrate te proteine.

Bolji okus

Kad je u pitanju voće, prednost treba dati onome koje sadrži više vode te prirodno kiselijem voću, kao što su jabuke ili borovnice. Banane, hurme, smokve, šljive i grožđe treba jesti umjereno, jer sadrže veći udio šećera, a posebno oprezni trebamo biti sa sušenim voćem. Zbog izuzimanja vode smanjuje se udio vlakana pa je udio šećera u tom voću još veći.

To znači da suho voće treba jesti umjereno. Također, iako se preporučuje unos cjelovitih žitarica, na deklaracijama provjeravajte udio šećera. Naime, neke kombinacije žitarica za doručak mogu sadržavati i visok udio dodatih šećera koje proizvođači dodaju kako bi im dotjerali okus pa mogu imati i negativan učinak na nivo šećera u krvi. Zato je uvijek bolje nabaviti “obične” žitarice te ih kombinirati sa svježim voćem ili orašastim plodovima.

Ne izbacujte gluten bez razloga

Ljudi koji redovno jedu hranu s glutenom (pšenicu, ječam i raž), imaju 13 posto manje šanse da će razviti dijabetes u poređenju s onima koji ih izbacuju iz prehrane ako za to ne postoji medicinska indikacija (intolerancija glutena, odnosno celijakija), pokazala je studija Američkog udruženja za zdravlje srca, provedena na 200.000 ljudi.

Pretpostavlja se da je to povezano sa manjim unosom vlakana, koja imaju vrlo važnu ulogu u snižavanju rizika od dijabetesa tipa 2, a cjelovite žitarice ih sadrže.

I previše soli može škoditi

Povećan unos soli jedan je od glavnih uzroka hipertenzije, a to je jedan od faktora koji utječe i na povišen rizik od šećerne bolesti. Štaviše, nove studije, koje potpisuju švedski naučnici, pokazuju da povećan unos soli može direktno utjecati na smanjivanje otpornosti na inzulin. Procjenjuje se da je čovjeku dovoljna tek četvrtina kašičice soli na dan, dok je najviša dopuštena granica jedna kašičica.

Samo 1.000 miligrama natrija iznad toga povećava rizik od šećerne bolesti za 43 posto, tvrde švedski naučnici.

Dodavanje šećera je opasno

Prehranom dobivamo određenu količinu zdravog, prirodnog šećera, i to kroz tjesteninu, rižu, hljeb, mlijeko, žitarice ili voće. Čovjeku koji se zdravo hrani i u prehrani ravnomjerno koristi sve spomenute namirnice, količina šećera koji prirodno unese u organizam, prema pravilu, dovoljna je za funkcioniranje ćelija i mišića i dodatni šećer mu nije potreban, osim ako nije riječ o ljudima koji rade težak fizički posao ili sportistima.

Ali, sve više od nekoliko kašičica u kafi ili čaju tokom dana može biti – previše.

Kalorični orašasti plodovi

Zdrave polinezasićene masti u orašastim plodovima poboljšavaju osjetljivost na inzulin te sprečavaju nagli rast šećera u krvi i tako ublažavaju rizik od dijabetesa tipa 2, tvrde švedski naučnici.

Oni kažu da unos orašastih plodova može aktivirati dio mozga zadužen za kontrolu apetita. Ipak, vrlo su kalorični pa treba biti umjeren. Grickajte ih kao poslijepodnevni međuobrok kako biste ugasili želju za slatkišima.

Skidanje viška kilograma

Više od 70 posto ljudi sa šećernom bolešću je preuhranjeno ili pretilo. S druge strane, pravilnom prehranom i redovnom tjelesnom aktivnošću te posljedičnim smanjenjem tjelesne mase za samo 5-10 posto rizik od obolijevanja od šećerne bolesti može se smanjiti za 50 posto.

Mediteranska prehrana – ključ prevencije

Studije pružaju sve više dokaza o blagotvornosti mediteranske prehrane, koja ne može izliječiti dijabetes, ali je najbolji izbor kad je riječ o prevenciji i kontroli ove bolesti. Mediteransku prehranu odlikuje bogatstvo unosa biljne hrane, kao što su žitarice i orašasti plodovi, s naglaskom na voće i povrće.

Sastavni dio je unos ribe koji nadmašuje unos mesa, posebno crvenog. Za brojne zdravstvene blagodati zaslužan je visok unos nezasićenih masnih kiselina (riba i maslinovo ulje) te visok unos vlakana i antioksidansa iz voća i povrća.

Dnevni avaz

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila