Stanje u bh. zdravstvu: Mladi kadrovi uče strane jezike i masovno odlaze

Prema analizama i anketama Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara bh. entiteta Republika Srpska svaka deseta medicinska sestra je invalid rada ili oboljela od bolesti štitne žlijezde, izjavio je Ranko Palačković, predsjednik ovog sindikata.

“Medicinske sestre rade u izuzetno teškim uslovima i najveći problem je taj konstantno prisutni stres, koji je najčešći uzrok svih ovih oboljenja koja se javljaju kao posljedica našeg teškog i mukotrpnog rada. Stres, pod broj jedan, a onda ostali loši uslovi mali broj sestara, veliki broj pacijenata”, izjavio je Palačković.

Danas se obilježava 12. maj, Svjetski dan medicinskih sestara i tehničara, a prema riječima Palačkovića u poređenju sa regionom Republici Srpskoj u svakodnevnom radu nedostaje oko 2.000 medicinskih sestara i tehničara.
Posao ni cijenjen ni plaćen

Nisveta Moconja (51), medicinska sestra koja trenutno radi na radom mjestu izdavanja nalaza u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske u Banjoj Luci, sa tridesetogodišnjim radnim iskustvom ispričala je da je nakon 19 godina postala invalid rada. Od početka karijere radila je na jako teškim mjestima, na pedijatriji, internoj, u intenzivnoj njezi gdje je noći provodila sa po desetak jako teških pacijenata.

“Težak je posao, koji nije ni cjenjen ni plaćen”, kaže ona o svom zanimanju.

Na pitanje kako se ovaj posao može olakšati odgovorila je da je rješenje za se zaposli više medicinskih sestara ali i da se rad taj nagradi, jer su sestre malo plaćene.

Ona boluje od sistemskog lupusa, autoimunog oboljenja sa komplikacijama, a osim u Banjaluci liječena je i na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu.

“Svi ljekari kao uzrok moje bolesti navode stres”, kaže ona.

Ni na trenutnom radnom mjestu nije izolovana od stresa, obzirom da izdaju po 1.500 nalaza dnevno, ali je lakše jer bar nema noćne smjene.

Na pitanje kako se pacijenti odnose prema njima rekla je da neki cijene njihov trud.

“Puno znači i kada se pacijent zahvali. Riječ hvala je puno, kada vas razumije, ali jako je puno nezadovoljnih pacijenata, listom čekanja i svega, pa i dođu nervozni i onda smo mi zadnja karika na kojoj oni svoje nezadovoljstvo iskale”, ispričala je ona.
Mladi radije biraju butike nego bolnice

Ljilja Džajić (57) sa radnim iskustvom od 37 godina koja trenutno radi u ultrazvuk kabinetu u UKC RS, invalid rada je 17 godina jer je prebolila heptitis B kojim se zarazila u centru za dijalizu.

“Radila sam teške poslove na početku, intenzivna njega, dijaliza, endoskopija. Naše su sestre opterećene, veliki je broj pacijanata” rekla je Ljilja Džajić, a posao nije ni plaćen ni cijenjen ni zaštićen.

Istakla je i da iako postoji veliki broj radnika, jako je malo sposobnih, zdravih sestara, zbog čega je i pretpostavljenima teško da sestre invalide rada rasporede na lakša radna mjesta. Zbog toga smatra da je potrebno zaposliti stručne, zdrave, mlade medicinske sestre i tehničare, ali ih prethodno obučiti kako da se zaštite kako i sami ne bi postali invalidi rada.

“Problem su i prekvalifikacije, masovno nam dolaze prekvalifikovani zdravstveni radnici. Da nije potrebna škola od četiri godine ne bi se ni išlo toliko u srednju medicinsku školu”, kaže ona.

Dodatan problem su i male plate, jer “današnja omladina radije ide raditi u butik za 500 KM, nego za 600 u bolnici presvlačiti bolesnike”.

Ranko Palačković kaže da medicinski kadrovi dok se osposobljavaju uporedo s učenjem svog zanata uče i strane jezike.

“Nakon godinu, dvije ili tri kada nauče taj posao, odlaze. Imamo veliki poroblem što nam odlaze stručni i kvalitetni mladi ljudi”, rekao je Palačković.
Mladi masovno odlaze

Iznio je podatak da je prošle godine otišlo 80 stručnjaka iz UKC u kojem je zaposlen u Klinici za unutrašnje bolesti, kao nadzorni tehničar na Odjelu reumatologije.

“Mislim da smo taj broj za prva četiri mjeseca ove godine već premašili, jer je u tom periodu primljeno oko 80 sestara svih profila. Velika fluktuacija ljudi iziskuje od onih koji ostaju dodatno opterećenje, morate da preuzimate obaveze, brže da učite mlade ljude, da ostajete, da ih kontrolišete… Sve to nam stvara problem u svakodnevnom radu, a od nas se traži da bude brzi profesionalni i ljubazni”, rekao je on.

Prema njegovim riječima najveći teret pada na generaciju koja je “na zalasku” zbog čega strahuje “da ćemo brzo doći u poziciju da nećemo imati kvalitetnih sestara nego da će svi tražiti bolje uslove i ići trbuhom za kruhom”. Palačković (53) radi u zdravstvu 32 godine.

“Mnoge moje kolege su se odlučile i u ovoj životnoj dobi da napuste ove prostore jer u zemljama u koje su otišli su sigurno puno cjenjeniji, plaćeniji, priznatiji, za razliku od našeg sistema koji ne prepoznaje kvalitet”, izjavio je on.

Kao poseban problem izdvaja činjenicu da ova oblast zakonski nije regulisana i da “danas svako može da postane medicinska sestra za godinu dana ili godinu i nešto vi dobijete diplomu, a to je ponižavajuće”.

“Mi se zalažemo za sistemska rješenja, sestrama se mora omogućiti da imaju bolje uslove, da su plaćeniji. Moramo imati dobre uslove za rad da nas bude dovoljno, dovoljan broj izvršilaca i da budemo plaćeni za svoj posao, jer kada bi se malo povećale plate vjerujte da bi mnogi razmislili da li bi otišli odavde”, smatra on.

Naglasio je da su “sestre su stub zdravstvenog sistema, a ako se taj stub ospe doći će do urušavanja i najugroženiji će biti građani, pacijenti.
Zaustaviti hiperprodukciju

Dodatan problem prema njegovim mišljenju su i prekvalifikanti, za koje je rekao da predstavljaju opasnost za pacijente jer ne znaju da rade svoj posao, a bili su prisiljeni zbog socijalno-ekonomskog statusa da prihvate takve poslove.

“Naše greške su nažalost skupe, a ponekad i nepopravljive”, istakao je on i dodao da je situacija alarmantna i da je potrebno reagovati prije nego što se desi nešto loše.

Smatra da je potrebno zaustaviti prekvalifikacije, a na taj način neće biti hiperprodukcije kadra, pa će i cijena rada medicinskih sestara i njihov značaj porasti.

Govoreći o odnosu pacijenata prema medicinskim sestrama i tehnićarima Palačković je rekao da oni kada vide sve što se dešava u zdravstvenim ustanovama 90 posto njih odlazi zahvalno.

“Uglavnom kažu da ne bi nikada radili ovaj posao i da nam se dive u kakvim uslovima radimo i sa kakvim entuzijazmom”, rekao je on.

Za plate je istakao da su najniže u regionu, a bez toplog obroka plate diplomiranih medicinskih sestara iznose oko 800 KM. Palačković je naveo i primjer Tuzle gdje diplomirana medicinska sestra ima platu oko 2.000 KM, kao i Sarajeva gdje je plata oko 1.500 KM.

“Imaju plate više nego naši ljekari specijalisti. Možda ima u kantona gdje je situacija lošija, ali u zemljama Evropske unije plate su sigurno pet do šest puta veće, a osim plate imaju i benefite i rade isključivo posao za koji su plaćeni. Jasno su postavljene kompetencije, a mi ovdje radimo sve i opštu njegu i specijalnu zdravstvenu njegu i dajemo terapije – ono što u Evropi rade ljekari”, istakao je on.

Fokus

Pogrebni prevoz Iris Lim Profi Prijedor Panta rhei Prijedor

You must be logged in to post a comment Login