Radnici dali ultimatum: Zabrana rada nedjeljom ili pet puta veće dnevnice

Na nivou Evropske unije nema jedinstvenog stava o pitanju rada nedjeljom i praznicima. Dok Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Grčka, Poljska i Norveška zabranjuju rad nedjeljom, uz izuzetak benzinskih pumpi, pekara, turističkih područja, neke zemlje poput Italije, Češke, Hrvatske, Srbije, Crne Gore ozbiljno polemišu na ovu temu. U našoj zemlji, mogućnost zabrane rada nedjeljom najavljena je samo u Republici Srpskoj. Ideja je potekla od Sindikata trgovine Republike Srpske, sa čijim smo predsjednikom, Goranom Savanovićem, tim povodom i razgovarali. Interesovalo nas je, šta je do sada urađeno, čiju podršku su dobili, te kako vide buduće zakonsko rješenje za trgovce koji su najmanje plaćeni radnici u ovom entitetu.

Gospodine Savanoviću, u septembru ste najavili da odmah nakon izbora krećete sa inicijativom koja bi zabranila rad nedjeljom, osim, naravno, u djelatnostima u kojima je to nužno. Šta je do sada urađeno?

Krenuli smo polako u tu inicijativu, animiramo članstvo, čija nam je podrška ovdje ključna. Još uvijek čekamo da se završi konačno konstituisanje vlasti jer nam je neophodna podrška i određenih institucija, prije svega partnere vidimo u Ministarstvu trgovine i turizma, Ministarstvu rada, Ministarstvu porodice, omladine i sporta. Na čela ovih institucija dolaze novi ljudi i, čim njihova imena budu poznata javnosti, krećemo u pregovore. Partnere ćemo tražiti  i u obe hrišćanske crkve, uključićemo i pokrete potrošača, a trenutno tražimo i podršku od međunarodnih fondacija. Gledajući kojom dinamikom sve to ide sada nakon izbora, vjerujem da će cijeli decembar biti mjesec konstituisanja kompletne entitetske i državne vlasti, januar je u RS prepun praznika, tako da neke ozbiljnije razgovore nećemo moći voditi prije kraja januara, početka februara.

Kakvo zakonsko rješenje vidite, da li bi to bila potpuna zabrana rada nedjeljom, djelimična zabrana ….?
Otvoreni smo za dvije opcije. Ukoliko ne bude stopostotna zabrana rada nedjeljom, onda ćemo tražiti da se ograniči broj nedjelja u kojima radnik može da radi, na najviše  16-17 nedjelja godišnje. Ali u tom slučaju taj rad treba biti plaćen bar 250 posto. Takav primjer imamo u Sloveniji. Ako u ovoj zemlji radite 17 sedmica, rad vam je plaćen 250 posto, a ako radite 18-19 sedmica godišnje, onda su one plaćene 500 posto. U tom pravcu ćemo, vjerujem, moći izvući pobjedu nad poslodavcima. Znači, neka izaberu ili će to biti stopostotna zabrana rada nedjeljom ili će biti djelimičan rad nedjeljom, ali plaćen 250 ili 500 posto. To je naš cilj koji želimo ostvariti u narednoj godini.

Kako je sada plaćen rad nedjeljom?
Nikako, plaćen je kao sasvim običan radni dan, s tim da radnici kao slobodan dan koriste neki drugi u toku sedmice, ali biti slobodan u nedjelju ili srijedu jednostavno nije isto. Takođe, napomenuo bih i da analiza, koju je radio Savez sindikata RS, pokazuje da godišnje radnici u RS odrade desetine miliona prekovremenih sati, koji im nisu plaćeni, a najviše prekovremenog rada je upravo u trgovinama.

Da li vam je poznat stav poslodavaca, imaju li oni razumijevanja za ovu inicijativu, barem neko od njih?
Mi imamo potpuno oprečne stavove, oni su apsolutno protiv toga. Njima je jedini cilj da zarade pare, a sve ostalo ih ne interesuje, ama baš nimalo. Po njima je to gubitak radnih mjesta, gubitak prometa što nema nikakvu ekonomsku podlogu.

Da li ste radili neku analizu koja bi to potvrdila ili, ako niste, šta kažu iskustva iz zemalja koje već imaju neradnu nedjelju?
Tu je u pitanju prosta matematika, ako danas kupite dva hljeba, jedan ćete pojesti danas, a sutra drugi. Kako može jedna Njemačka da radi i živi? Kako može jedna Austrija? Kako kod njih nije bilo pada prometa i ukidanja radnih mjesta. Ako nedjeljom uđete u naše velike markete, vidjećete koliko radnika nedostaje, morate da se okrećete i tražite radnika.  Poslodavci su već smanjili radnike na minimum. Taj radnik ako bude odmarao nedjeljom, sasvim je logično da će mu biti lakše. Kod nas se, nažalost, sve svelo na to da poslodavci anagažuju minimalnu radnu snagu, za minimalnu platu i da ih iscrpljuju do iznemoglosti. To je klasična neokapitalistička ideologija koja smatra čovjeka za sunđer – istrljaš ga, potrošiš i baciš.

Da li ste u kontaktu sa kolegama iz regiona, kako ova inicijativa ide kod njih?
U Hrvatskoj je ova aktivnost u punom zamahu, oni su dosta toga uradili,  razmjenjujemo iskustva i imamo odličnu saradnju i njihovu punu podršku, kao i kolega u Srbiji. Svima će nam ovo biti najznačajnija aktivnost u narednoj godini.

A šta se dešava sa vašim kolegama u FBiH, zar ne bi bilo logično i lakše da ste zajedno krenuli sa ovom inicijativom?
Moram priznati da imamo vrlo lošu saradnju sa kolegama iz Sindikata trgovine FBiH. Sindikat PPDIVUT pokriva  drugi dio, ali u ovom momentu moram reći da nismo imali nikakve konkretne razgovore vezano za ovu aktivnost. Ali mislim da je ovo inicijativa koju svaki sindikat treba da podrži.

Da li ste imali podršku od nekih političara?
Političare smo izbjegli zato što su bili izbori. Bio je jedan pokušaj da nam ukradu ideju, pa su se sami javljali i nudili, međutim nismo pristali, znate u predizbornoj kampanji se puno obeća, a malo toga ispuni. Zato smo odlučili ići samostalno i mislim da  to i jeste najbolji put.

I za kraj možete li nam reći koliko radnika je zaposleno u trgovinama, kolike su prosječne plate?
U trgovinama u RS radi oko 45.000 ljudi, što je oko petina ukupnog broja zaposlenih i uglavnom je riječ o ženama.
Plata prosječna u trgovini je 640 KM, ali u tu platu je uračunat i topli obrok, prevoz, minuli rad i sve. Znači, na kraju dobijete minimalac oko 450 KM. Plate su jednostavno mizerne, loše i nedostojne jednog normalnog života bez opterećenja. Jedan čovjek, ako ima četveročlanu porodicu, ne može da živi od te plate i tačka. Ima najava da bi prosječna plata u idućoj godine trebala da se poveća na 1000 KM, a to bi značilo da bi u trgovini možda dogurala do 700 KM, ali ni to nije dovoljno. Jednostavno, po ovom pitanju se mora nešto učiniti i to što prije.

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila