Problem vršnjačkog nasilja: Djeca preplašena, nastavnici ograničeni

Istraživanje među 7 000 učenika u Bosni i Hercegovini, provedeno u protekloj godini, pokazalo je da je svako treće dijete u našim školama iskusilo neki oblik nasilja, fizičko, psihičko, nasilje na internetu, ali i seksualno.

Prema podacima ovog istraživanja, koje je provelo Udruženje za razvoj društva Kap, od 2 500 učenika koji su izjavili da trpe nasilje, samo njih 66 je navelo da je slučaj prijavilo policiji.

“Najveći broj djece nikome ne prijavljuje nasilje koje trpi, jer ne vjeruju da se bilo šta može promijeniti. Djeca nemaju vjeru u odrasle, u školu ni policiju, a s druge strane nasilje ne prijavljuju zbog straha od odmazde nasilnika, ali i zbog srama. Podaci do kojih smo došli su izrazito zabrinjavajući jer svako dijete koje trpi nasilje, ovu traumu može nositi kroz cijeli svoj život”, kazala je za Radiosarajevo.ba glasnogovornica Udruženja za razvoj društva Kap Merima Spahić.

Ako djeca nekome i priznaju da su žrtve bilo kakve vrste nasilja, a najčešće vršnjačkog, to uglavnom govore svojim roditeljima.

“Roditelji s kojima razgovaramo i koji nam se obraćaju za pomoć uglavnom tvrde da škole često ne reagiraju, pa čak i da zataškaju nasilje ‘kako ne bi narušili rejting škole’. To je potpuno pogrešno. Samo rješavanjem slučajeva nasilja škola može imati dobar rejting”, poručila je Spahić.

U školama postoji jasan Protokol o postupanju u slučajevima nasilja, koje škole prema zakonu moraju poštovati. Protokolom se nalaže da svaki slučaj nasilja i svako obraćanje djeteta ili roditelja školi, mora biti zabilježen pismenim putem, odnosno mora postojati pismeni zapisnik o tom događaju.

Škole su dužne u slučajevima nasilja pozvati djecu koja su izazvala incident, njihove roditelje, kao i roditelje djeteta koje trpi nasilje, obavijestiti policiju, a po potrebi i socijalnog radnika.

Postojanje takvog protokola potvrdio nam je i direktor sarajevske Osnovne škole Fatima Gunić Hajrudin Ćuprija. U ovoj školskoj godini, do sada, nije zabilježen nijedan oblik nasilja, zbog, kako kaže direktor, projekata usmjerenih ka prevenciji vršnjačkog nasilja.

“Naša škola se u potpunosti drži smjernica Protokola. No, bitno je govoriti i o metodama preventivnih djelovanja – od edukacija, do razgovora na odjeljenskim zajednicama. Promijenili smo vrijeme nastave, ogradili dvorište, uveli videonadzor, ali i duže dežure nastavnika – nisu pet minuta na malom odmoru, već do četiri sata na hodnicima”, kazao je direktor Ćuprija.

Kako je istaknuo, bitno je biti oprezan i pomno pratiti sadržaj na društvenim mrežama koje su dostupne učenicima, a gdje se verbalno nasilje često dešava.

“Mi pokušavamo napraviti radnu atmosferu, trudim se razgovarati s učenicima kao njihov prijatelj kako bi imali povjerenje u mene. No, želim i reagovati na ono što se nameće u našim školama, a to su edukacije o korupciji. Mislim da je bitnije da sedmično imamo teme o ljubavi, prijateljstvu, sreći… oni moraju učiti o pozitivnom da bi nosili takvu energiju. To poručujem kao direktor, ali i otac. Dajte da ih učimo i o humanosti”, istaknuo je direktor Osnovne škole Fatima Gunić.

Djeca ipak u školama najviše vremena provede pod nadzorom razrednih učitelja/ica, nastavnika, profesora. Za naš portal govorila je učiteljica iz jedne sarajevske škole (identitet poznat redakciji), koja je potvrdila postojanje Protokola, te istaknula da često veliki problem nastane i kada se roditeljima saopći odluka Nastavničkog vijeća.

“Djecu od prvog do četvrtog razreda ne možemo kazniti smanjenjem vladanja, ali starije možemo. Kada se vijeće odluči za određenu odgojnu mjeru, često nastane problem kada se saopći roditeljima, jer mnogi ne žele prihvatiti da je njihovo dijete učinilo nešto”, ističe razredna učiteljica i dodaje da zaposleni u obrazovnim institucijama često bivaju isključeni – jer slučaj preuzme, naprimjer, socijalna služba na koju ne mogu djelovati da više insistira ili radi s roditeljima.

“Nasilje je u porastu, posebno verbalno. Djeca svašta kažu jedni drugima i više to nije bezazleni dječiji smijeh, jer je u porastu broj krađa i tuča. Veliki je problem u našem društvu, posebno roditeljima, koji sve manje provode vremena s djecom. Kada ga i provode, onda to bude nekvalitetno. Krive su društvene mreže, prestiž, ali i sistem koji nema ništa riješeno”, dodala je učiteljica.

Iz ugla direktora škole i učiteljice jasno je da postoji Protokol, koji može funkcionirati samo ako svi prihvate odgovornost. No, roditelji su prvi u nizu koji moraju prepoznati da je njihovo dijete žrtva, te učiniti sve da ih zaštite. Također, roditelji moraju prepoznati i situacije kada njihovo dijete postaje potencijalni nasilnik.

Važno je da roditelji i škola “otvore oči” i prepoznaju ono što je očigledno, te reagiraju blagovremeno kako bi se spriječile veće posljedice.

RadioS.

Lim profi, Prijedor Panta Rhei, masazno-kozmeticki studio, Prijedor Pogrebno Iris