Ponos Bosanske Krupe: Crkve i džamija zagrljene u srcu grada

Kao da su zagrljene, pravoslavna i katolička crkva, te džamija, podignute su u krugu od svega 100 metara. Tri bogomolje, jedna do druge, dokaz su zajedništva među stanovništvom Bosanske Krupe. Ovdje su Bošnjaci u većini, ali oni, uz svoju svetinju, podjednako čuvaju i dive se i preostalim dvjema.

Nesrećnih devedesetih, kažu, ovaj grad je stradao poput mnogih drugih, ali gledaju u budućnost, u kojoj se svakog dana, poručuju, moraju dograđivati suživot i tolerancija. Osjećaj multietničnosti ovdje nikad nije ugašen. Nijedan vjerski objekat danas ne smeta nikome. Tri vjerska objekta zajedno prkose vremenu i dokazuju da je mržnja ovdje, ako je i postojala, otišla u bespovrat. Emin Mesić, profesor komunikoloških nauka iz Bosanske Krupe, priča nam da je džamija na ovoj lokaciji, uz još njih nekoliko, izgrađena po dolasku Turaka na ovo područje. Pravoslavna crkvica podignuta je negdje između osmanskog i austrougarskog perioda.

“Bila je baš na ovoj lokaciji gdje se danas nalazi, s tim što je bila daleko manjih dimenzija. Nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ta crkva se proširuje u jednu veliku crkvu”, naglašava Mesić za “Nezavisne”. Kada je riječ o katoličkoj crkvi, u ovoj veličini kakvu je imamo danas, takođe je sagrađena početkom austrougarskog perioda. Fenomen multietničnosti na ovim prostorima intenzivirao se, po riječima našeg sagovornika, nakon završetka Prvog svjetskog rata. “Tada već imamo muslimansku, kao najbrojniju skupinu, potom pravoslavnu, koja se ovdje u velikom broju razvila, i katoličku, koja je bila u manjem broju.

Takva konfiguracija sa vjerskog i nacionalnog stanovišta ostaje sve do naših vremena, odnosno do perioda kada se događa nesretni rat”, napominje Mesić. U zadnjem ratu, kaže, pravoslavna crkva je opstala, munara džamije je srušena, a katolička crkva – skoro do temelja. “Zatim su, kao većinsko stanovništvo, muslimani podigli džamiju. Pošto je katolika ostalo svega petnaestak do 20 porodica, muslimani i pravoslavci, kojih je više, zajedno su pomogli da se izgradi katolička crkva, jer to Hrvati ne bi mogli sami. Dobro, bilo je tu i međunarodne pomoći ili, na primjer, iz Hrvatske”, kazuje Mesić. Pošto je ovdje većinsko muslimansko stanovništvo, džamija funkcioniše kao i bilo gdje drugo, a pravoslavna crkva, po riječima našeg sagovornika, koristi se samo za vjerske praznike, te se povremeno održi poneka liturgija. “Što se tiče male katoličke crkve, ona uglavnom ima mise uz Božić i Uskrs. Sve drugo vrijeme to su uglavom turistički objekti, jer, nažalost, tu nema ni stalnih kustosa”, priča nam Mesić.

Armin Halitović, načelnik opštine Bosanska Krupa, kaže u izjavi za “Nezavisne” da je u pitanju vrlo rijedak, možda i jedinstven slučaj u BiH, što, kako naglašava, zaista ima višestruk značaj. “Vjerovatno najveći značaj je u porukama mira, tolerancije i suživota koje šalju svakodnevno, kako Krupljanima, tako i svim njihovim gostima”, ocjenjuje Halitović, te dodaje da ove bogomolje, sve tri zajedno, predstavljaju ukras grada.

Poslije proteklog rata, stanovništvo se do danas pozabavilo svojim problemima. Valja preživjeti u ova teška vremena. Ipak, u šetnji ulicama Bosanske Krupe zaključujemo da ova opština ima brojna bogatstva, a prije svega turističke potencijale. Jedan od njih su i bogomolje. Nakon rata nijedan vjerski objekat niko, kažu mještani, nije ni prijeko pogledao, niti ijednim grafitom narušio suživot.

Nezavisne

Lim profi, Prijedor Panta Rhei, masazno-kozmeticki studio, Prijedor Pogrebno Iris