Pivo nije krivo za “pivski” stomak

Ne pretjerujte s čokoladom, smanjite unos kofeina, ne pijte alkohol – sve su to savjeti koje ste sigurno barem jednom čuli. No, je li stvarno potrebno svega se odricati da biste živjeli zdravo i srećno?

Vodeći profesor medicine Merlin Thomas raskrinkava najveće mitove o tzv. nezdravim životnim navikama. Šokiraćete se kada shvatite da ste cijeli život živjeli u zabludi.
Čokolada je puna masnoća, šećera i kalorija – ali neke su studije pokazale da ljudi koji redovno konzumiraju čokoladu imaju tendenciju da su mršaviji od onih koji to ne rade. To je poznato kao paradoks čokolade.

Brojne su studije čak povezale konzumaciju čokolade s poboljšanim zdravljem, uključujući niže stope povišenog krvnog pritiska i srčanih bolesti. Kakao prah ima visok sadržaj posebnih okusnih hemikalija poznatih kao flavanoli, koji mogu uticati na naše tijelo.

Što se tiče čokolade, pretili ljudi podsvjesno znaju da je ne bi smjeli jesti pa možda jednostavno ne žele priznati iako je jedu. To bi možda mogao biti kamen spoticanja u ovoj teoriji. Postoji još jedna zamka: od čokolade se brzo osjećamo zadovoljno pa je vjerovatnije da je nećemo dokrajčiti kada utažimo želju.

Tamna je čokolada posebno bogata flavanolima, što bi moglo objasniti zašto su ljudi koji je često jedu mršaviji.
Uvijek su nam govorili kako ne smijemo piti na prazan želudac. To je donekle istina, ali ne sasvim. Važno je i šta i sa čim kombinujete. Tako će se, na primjer, nivo alkohola i njegov efekat na mozak smanjiti ako miješate sir i vino ili ribu, čips i pivo – ali to se ne radi zato što te namirnice upijaju alkohol.

Radi se o tome da, kada je želudac pun, alkohol mnogo sporije ulazi u organizam. Dakle, ista je količina unutra kao i kad ga pijete natašte, samo što on sporije djeluje.
Dok hrana usporava proces opijanja, gazirana pića rade suprotno. Najtoksičniji je šampanjac ili pjenušavo vino. Kada pijemo šampanjac, on je napunjen otopljenim plinom, koji se i dalje oslobađa u želucu, ali većom brzinom jer se unutra zagrijava na fizičku temperaturu.

Budući da gas brzo ispuni želudac, stomak je prisiljen ispuštati alkoholni sadržaj u crijeva, gdje je apsorpcija alkohola brža. Zato se napijemo brže od šampanjca nego od iste količine bijelog vina. Isti opojni učinak vrijedi za pivo i druge gazirane napitke, ali u šampanjcu ima mnogo više otopljenog gasa.

Zapamtite da je prva čaša iz tek otvorene boce opojnija od zadnje, jer što prije pijete nakon otvaranja, to je više plina. I temperatura je važna. Ledeni šampanjac brže opija jer se ne pjeni toliko kao kad je topao, tako da je mnogo više otopljenog plina koji ostaje u tijelu. Ako se ne želite brzo napiti, pijte topao šampanjac.

Pivo nije krivo za veliki stomak, bar ne direktno, svi znamo da alkoholna pića sadrže kalorije i da se prekomjerne kalorije pohranjuju u tijelu kao masnoća. Muškarci imaju veću vjerovatnoću da će polagati masti oko struka nego žene, pa je tzv. pivski stomak češći, iako ne isključivo, kod muškaraca. Kod žena prekomjerne kalorije često idu negdje drugdje (obično u stražnjicu i bedra).

Dok neke od kalorija u našim pićima dolaze iz samog alkohola, za razliku od drugih hranjivih tvari u našoj prehrani, te se kalorije ne mogu pohranjivati u ljudsko tijelo.

ATV

Pogrebni prevoz Iris Lim Profi Prijedor Panta rhei Prijedor

You must be logged in to post a comment Login