Neke opštine nemaju ni osnovnu opremu za gašenje

I pored činjenice da je Republika Srpska znatno ugrožena od požara, vatrogasne jedinice, osim u nekoliko lokalnih zajednica, nisu adekvatno opremljene, i u slučaju požara većih razmjera, većina ih ne bi bila u stanju adekvatno odgovoriti ljudskim i materijalnim kapacitetima kojima raspolažu.

Ovo je u suštini pokazala revizija učinka na temu tehničkog opremanja vatrogasnih jedinica od 2013. do 2017. godine, u kojoj se navodi i to da nisu ispunjene osnovne pretpostavke za uspješno tehničko opremanje vatrogasaca s obzirom na to da je prije svega Zakon o zaštiti od požara nedorečen, te da lokalne zajednice više od trećine raspoloživih sredstava prikupljenih po osnovu naknade koju plaćaju privrednici ne utroše na predviđenu namjenu.

“Vatrogasna vozila u većini vatrogasnih jedinica i u više od 70 odsto slučajeva stara su preko 20 pa i 30 godina. Pored starosti, u većini vatrogasnih jedinica problem je i nedovoljan broj vatrogasnih vozila”, naveli su revizori. Takođe, pozivajući se na analizu MUP-a RS, revizori pišu da je oko 30 odsto vatrogasnih vozila, koja važe kao pokazatelj opremljenosti vatrogasaca, starije od 30 godina.

“U posljednjih pet godina napravljen je izuzetan napredak kada je u pitanju nabavka vozila kao osnovnog sredstva vatrogasaca. Sve vatrogasne jedinice od Trebinja pa do Novog Grada dobile su po najmanje jedno novo vozilo, a pored tih vozila, oni imaju i druga operativna vozila starosti do 30 godina. Nismo dovoljno jaki da možemo stići standard EU, koji je propisao da sve profesionalne jedinice imaju vozila do deset godina starosti”, rekao je Goran Stojaković, predsjednik Vatrogasnog saveza RS.

Inače, Zakonom o zaštiti od požara definisano je da privrednici plaćaju 0,04 odsto od poslovnog prihoda. Na taj način godišnje se prikupi oko osam miliona KM i ta sredstva se uplaćuju tako da, zavisno od sjedišta privrednika, 60 odsto novca ide u budžet lokalne zajednice, a 40 odsto u Vatrogasni savez RS.

“Po osnovu naknade, lokalne zajednice u prethodnih pet godina prihodovale su oko 23 miliona KM, a gotovo 8,5 miliona KM, ili više od trećina tih namjenskih sredstva, uopšte nije utrošeno ili nije utrošeno za predviđene namjene”, naveli su revizori, naglašavajući da je u proteklih pet godina u opremanje vatrogasaca utrošeno preko 110 miliona KM, ali uz velike razlike među lokalnim zajednicama.

Pored zakonom utvrđenih naknada, nekoliko lokalnih zajednica uvelo je i posebnu taksu za opremanje vatrogasnih jedinica. Međutim, revizori su naveli da “većina starješina vatrogasnih jedinica u lokalnim zajednicama koje su uvele posebnu taksu nije upoznata u koje svrhe se troši novac”.

Očekivano, najbolje opremljena vatrogasna jedinica je u Banjaluci, dok, recimo, u opštinama Ljubinje i Kotor Varoš nemaju ni osnovnu opremu potrebnu za gašenje požara.

“Lokalne samouprave nisu adekvatno trošile sredstva namijenjena za opremanje vatrogasnih jedinica”, rekao je Stojaković, naglašavajući da neke lokalne zajednice ne donose planove kada je u pitanju opremanje vatrogasnih jedinica, te da je neophodna jača kontrola u tom pogledu.

Direktna materijalna šteta u proteklih pet godina od požara bila je više od 25 miliona KM, a stradalo je 58 osoba.

  • 25 miliona KM direktna šteta od požara
  • 58 osoba stradalo
  • 110 miliona uloženo u opremanje

(Nezavisne)

ASHA prodaja vozila Pogrebni prevoz Iris Lim Profi Prijedor