Namirnica za kojom je svijet “poludio” nije potpuno zdrava

Za savremene ljubitelje fitnesa, proteinski dodaci ishrani postali su okosnica njihove dijete. Ali, da li su proteini u prahu zaista jednako kvalitetni kao oni koje unosimo iz cijelih namirnica?

Proteinska brašna postala su popularna prvenstveno zahvaljujući bodibilderima i atletičarima koji se bave intenzivinim fizičkim aktivnostima.

Umjesto da u organizam tokom dana unesu veći broj obroka bogatih proteinima koji obnavljaju njihove mišiće, ljudi koji se aktivno bave sportom imali su na raspolaganju brzo rješenje u vidu praha.

Proteinska brašna ubrzo su počela da se reklamiraju po cijelom svetu kao izuzetno zdrava dopuna ishrani, navodeći ljude da pomisle da umjesto vježbanja jednostavno mogu da kupe kesicu praška i dobiju izvajano tijelo. Osobe preopterećene poslovnim obavezama takođe su počele da posežu za proteinskim šejkovima kao zamjenom za skuhani ručak.

Ipak, proteinski suplementi nisu podjednako potrebni svima.

Neko ko, na primjer, teži 70 kilograma treba da unese 70 grama proteina na dan. To nije mnogo teško, s obzirom na to da prosječno parče bijelog pilećeg mesa sadrži oko 40 grama proteina, tofu 15 grama, a samo dva jaja oko 12 grama. Tu su također orašasti plodovi, integralne žitarice i mahunarke.

Dok je većina proteinskih suplemenata sigurna, nuspojave uključuju konstipaciju i nadimanje ili naprezanje bubrega i nedostatak nutrijenata u gorem slučaju.

“Grupe ljudi kojima su ovi dodaci ishrani pretežno namjenjeni (osim spomenutih bodibildera i atletičara) su vegetarijanci, trudnice i pacijenti koji se oporavljaju od nekog operativnog zahvata, ali samo ukoliko je to zaista neophodno”, navodi Helen O’Connor sa Fakulteta za fizičku aktivnost i sportsku nauku u Sydneyju.

Najbolji način za gubljenje tjelesne težine bilo bi konzumiranje obroka koji se sastoje od ugljenih hidrata koji se sporo otpuštaju u digestivnom traktu, savjetuju stručnjaci.

Fokus

You must be logged in to post a comment Login