Makadamom do Prokoškog: Turisti uživaju, nane prodaju pite za 30 eura, katuni se bespravno grade

Nekada mirno stočarsko selo na planini Vranici uz Prokoško jezero, na blizu 1.660 metara nadmorske visine, postalo je neizbježna destinacija za hiljade Arapa, Slovenaca, Amerikanaca… Međutim, zelene poljane prekrile su stotine bespravno izgrađenih katuna, a vode u jezeru je sve manje.
Naizgled blizu, ali 40-ak minuta vožnje od Fojnice i 18 kilometara makadamom nije jednostavan put za “prevaliti” do jezera. Ipak, na kraju vrijedi. Ispod table na kojoj piše “Dobrodošli” na više jezika, pogled na spomenik prirode Prokoško jezero ili Gorsko oko, kako ga nazivaju mještani, oduzima dah.

Strancima sve u eurima

Ulazimo na jezero, plaćamo ulaznicu od 2 KM po osobi te 10 KM za automobil. Na svaki metar puta pored katuna nailazimo na ovce i krave. Zaobilazimo ih jer ne miču. Zatičemo turiste kako šeću uz jezero, mještane s alatom i lopatama u rukama, čobane kako gone stoku… Prilazimo mještanima. Valjda su shvatili da smo domaći pa nam ništa ne nude.

“Ovog pitajte, on vam je car Prokoškog jezera, drugi Tito”, govori nam Fadil Omerčević pokazujući na Salema Softića koji, saznajemo poslije, iznajmljuje dva katuna pored jezera.

Cijena za jednu noć smještaja iznosi od 10 do 100 KM. Sir, kajmak i pavlaka prodaju se za osam do 15 KM, kilogram janjetine je 25 KM, tepsija pite 30 KM…

“Nisu svima cijene iste. Strancima je sve u eurima”, govori nam Softić koji je, baš kao i većina mještana, ugrabio priliku da zaradi novac od turističke ponude na jezeru.

Mještani se najviše žale na put. Kažu kako desetine ljudi svake sezone unište automobile na putu do jezera. Načelnik Fojnice Sabahudin Klisura obećao im je da će i ove godine uložiti od 10 do 15 hiljada KM za posipanje puta šljunkom. Novca za asfaltiranje nema.

Na pitanje o bespravnoj gradnji odmah su nas dočekali napadi na općinske vlasti.

“Načelnik nekome dozvoli gradnju, a nekome ne. Mora zakon za sve biti isti. Ne možemo različito gledati Fadila, Husu, Juru ili Stipu. Mještani su ovdje pokrenuli turizam, ništa vlasti nisu uradile. Borimo se da nešto zaradimo. Prodamo mlijeka, sira… Da nam hoće barem put napraviti”, priča nam Softić.

S druge strane, načelnik tvrdi kako je upozoravao građane da prestanu graditi, ali su ga napadali izjavama kako moraju nekako prehraniti porodice.

“Što sam izgubio kosu i osijedio, sve je od te divlje gradnje. Niko nema nikakve papirologije da može išta graditi. Uvlačili su me u to, govorili da sam davao neke saglasnosti za izgradnju objekata. Mi smo možda davali samo usmeno saglasnost za rekonstrukciju dotrajalih katuna, ali to je eskaliralo u drugom pravcu. Ljudi su vidjeli biznis. Naprave kolibicu, prošire sobe da mogu smjestiti turiste i eto para”, kaže načelnik Klisura.

Gradi se i u novembru

Jedan mještanin je čak prošle godine u novembru, kada je pored jezera minus 20 stepeni, pod svjetlom automobila cementirao ploču jednog objekta. U februaru je nova vikendica već osvanula. Svake godine se u blizini jezera izgradi nekoliko novih katuna, među kojima se mogu naći i pojedini moćni vlasnici kao što su predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo Fahrudin Kulenović ili tuzlanski sudski vještak Vedo Tucaković.

Jezero godišnje posjeti od deset do 20 hiljada turista. Ljepote Vranice najčešće obilaze Arapi, a posljednjih godina počeli su dolaziti i Amerikanci.

“Arapi se ne zadržavaju. Oni dođu dva-tri sata, pojedu janje, malo prošetaju i odu. Ali, novac koji oni ostave tim gore mještanima ne mogu naši ljudi ostaviti ni za mjesec dana. Neka nana na jezeru uspije prodati pitu za 30 eura. To nije malo”, kaže načelnikov pomoćnik za privredu Alija Mukača.

U katunima na Prokoškom jezeru nema struje. Samo oni imućniji imaju solarne panele za struju. Mještani su sami proveli vodu iz obližnjih izvora, ali iz općine tvrde kako zbog toga nestaje vode u jezeru.

“To je čista laž. Kad su ronioci čistili jezero, vidjeli su kako voda vrije ispod jezera. Vode je uvijek bilo”, prokomentarisao je mještanin Rasim Zuka.

Mještani vidjeli tritona

Prije dvije godine oko jezera je urađen kanalizacioni prsten, tako da su otpadne vode iz katuna uhvaćene i odvedene ispod jezera. Narednih mjeseci mještani će dobiti i rezervoar čiste vode, tako da će se presjeći sva crijeva kojima su dosad napajali katune.

Načelnik nam govori kako vode iz jezera nestaje zbog fekalija koje su mještani odlagali u jezero.

“Prije 20 godina ovdje su bile hiljade grla stoke. Janjce se prali u jezeru, ali vode nije nestajalo. Biološki stručnjaci koji su obišli jezero rekli su nam kako je zbog pačijeg izmeta izrasla trava u jezeru, a ne zbog fekalija. Pitam se gdje će odvoditi fekalije iz planinarskog doma”, ističe Softić misleći na objekt Općine Fojnica koji se gradi uz jezero.

Dugo se pričalo kako u jezeru više nema tritona, ali mještani tvrde kako su ih nekoliko puta vidjeli. Poslije rata pojedinci su navodno poribljavali jezero pastrmkom koja je pojela tritone, ali u jezeru se ne nazire ni riba, kao ni čuveni bosanski vodozemac.

I pored bespravne gradnje, lošeg puta, nedostatka struje i čiste vode, prirodna idila na Prokoškom jezeru ljepotom opija turiste. Uz rigoroznije mjere zaštite i veća ulaganja, sigurno ima spasa za očuvanje ovog gotovo netaknutog dragulja prirode.

Krenuli smo nazad istim makadamskim putem prema Fojnici. Iza leđa su nam odjekivala zvona stoke te graja mještana i turista.

Klix

Pogrebni prevoz Iris Lim Profi Prijedor Panta rhei Prijedor

You must be logged in to post a comment Login