Kreativnošću i znanjem protiv odlaska iz BiH

Može li razvoj ICT sektora i kreativne industrije pomoći da se zaustavi trend iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi iz Unsko-sanskog kantona, kojeg je u protekle dvije godine napustilo 16 hiljada stanovnika?

Dino i Vesmir, dvojica prijatelja iz Bihaća, prije dvije godine su otvorili firmu koja se bavi razvojem kompjuterskih programa, odnosno softwarea i web stranica. Cilj im je bio da obezbijede dvije prosječne plate i da rade ono što vole. Danas imaju deset stalno zaposlenih i još toliko pripravnika i vanjskih saradnika. Prosječna starost zaposlenih u IDK studiju je 28 godina, a većina ih je ovdje počela raditi odmah nakon završenog fakulteta ili srednje škole. Ni plate nisu male.

“Plate u ovom sektoru su dosta veće nego prosječne plate u BiH. Mi smo još i mlada firma, odnosno, ja volim reći mi smo još startup, tako da mi u sljedećih godinu-dvije planiramo podići plate još sigurno za nekih 30-40 posto. Ali, pored plata ovaj sektor je zanimljiv zbog dodatnih beneficija koje donosi, tako da mi imamo fleksibilno radno vrijeme, bonuse na platu, besplatne edukacije, opušteni petak”, kaže suosnivač IDK studija Dino Kišmić. Njegova kompanija je jedna od blizu pedeset koliko ih trenutno ima u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija u Unsko-sanskom kantonu.

Ovaj sektor, kako nam kažu iz Privredne komore USK-a, zapošljava preko 700 radnika, ne računajući one koji rade u javnim telekomunikacijskim preduzećima, i u njemu se stalno javlja potreba za kvalifikovanom radnom snagom.

Sve teže zadržati mlade

Najveća kompanija u Krajini kada je u pitanju ova oblast jeste Sanatel iz Sanskog Mosta koja je osnovana 2013. godine, a danas broji više od 100 zaposlenih. “Naša kompanja se bavi telemarketingom, pružamo servis postojećim klijentima većih kompanija poput Vodafona, Gasproma, Eveen i Vattenfall. Ciljno tržište je isključivo Njemačka. U početku smo radili isključivo telefonsku prodaju. Naš kvalitet su prepoznali partneri u Njemačkoj te pružili priliku za preuzimanje njihovih servisa i back officea, gdje se trenutno sve obavlja u njihovo ime, ali iz naših prostorija”, pojašnjava direktor Sanatela Afan Šupuk.
Njegovoj kompaniji takođe najveći problem predstavlja nedostatak radne snage, pa su nedavno pokrenuli projekat “Siguran posao nakon srednje škole” kroz koji pokušavaju da sanske srednjoškolce educiraju, te im u konačnici pruže priliku za ostanak uz prihvatljiva primanja i ugodan ambijent poslovanja. Šupuk smatra da je potencijal ICT sektora u ovom kraju ogroman te da se pružanjem dobrih radnih mjesta može mlade i obrazovane ljude potaknuti da ostanu u BiH, no upozorava i da je to sve teže uraditi zbog iseljavanja koje je, po njegovom mišljenu, postalo više trend nego potreba.

Unsko-sanski kanton je u protekle dvije godine, prema podacima koje je nedavno iznio kantonalni ministar zdravstva, napustilo preko 16 hiljada stanovnika. Najviše odlaze mladi i obrazovani, pa ne čudi da je sve teže doći do radne snage čak i kompanijama koje mogu ponuditi iznadprosječnu platu i dobre radne uvjete, što je slučaj s onima u kreativnoj industriji.

Institucionalna podrška

U Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona upravo u ICT sektoru i kreativnoj industriji vide šansu da se trend iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi iz Krajine, ako ne zaustavi, onda barem smanji. Ostanak mladih u BiH je bila tema i prošlogodišnjeg EKOBIS sajma kojeg ova Privredna komora tradicionalno organizira u Bihaću. “Naša ideja je bila i da na sajmu to tematiziramo i potražimo te sektore gdje smo mi konkurentni. Nismo konkurentni u proizvodnji vozila, mašinstvu, sofisticiranim tehnologijama. Međutim, svih hvale te naše mlade stručnjake u IT-u. U tome smo mi vidjeli perspektivu, da takve treba i okupljati, podržati, promovirati i dati im priliku”, kaže Nihad Šušnjar, generalni sekretar Privredne komore USK.

Od Šušnjara saznajemo da Privredna komora u suradnji sa kantonalnom Razvojnom agencijom nastoji okupiti kompanije iz ICT sektora u svojevrsni klaster, a trenutno rade i na realizaciji ideje stvaranja zajedničkog prostora za desetak malih kompanija ili startupova iz ovog sektora, gdje bi oni osim fizičkog prostora za rad trebali dobiti i svu pravnu, administrativnu i savjetodavnu pomoć. “Tu smo dobili podršku od gradonačelnika Grada Bihaća i sad imamo četiri-pet ponuđenih prostora koji su u vlasništvu grada, gdje nam je dao na raspolaganje da tu formiramo CoWorking prostor. Nakon toga ćemo objaviti javni poziv za ljude koji imaju ideju, koji žele da pokrenu biznis, a nemaju lokaciju i trebaju svu potporu koju jedna firma mora da ima”, objašnjava Šušnjar.

“Pomoći startupovima, a ne trgovačkim lancima”

Upravo takav vid podrške je ono što je i njegovoj kompaniji na samom početku trebalo, kaže nam Dino Kišmić. “Mi danas ne trebamo ništa od države jer najgore je iza nas, ali bi se ljudi koji vode ovu državu trebali zapitati kako pomoći mladim startupima da ostanu u Bosni, a ne lancima trgovina koji već uzimaju milione. Ono što bih još dodao, jeste da država treba dodatno ulagati u edukaciju mladih u ICT sektoru, ulagati u CoWorking prostore, Hub-ove i ostalo gdje se mladi mogu nalaziti, razgovarati o idejama, raditi zajedno na idejama, educirati se”, ističe on.

Tu ulogu bi trebali preuzeti univerziteti, smatra profesor na Tehničkom fakultetu u Bihaću Bahrudin Hrnjica, jedan od dvanaest stručnjaka u BiH koji nose Microsoft MVP titulu i aktivni član nekoliko Microsoftovih odbora i pododbora. On u ICT-u i turizmu vidi dva ogromna potencijala ovog kraja. “Imamo mlade, sposobne, pametne ljude, samo ih treba usmjeriti u pravom smjeru da dobijete jednog uspješnog čovjeka. Ono što obrazovanje, prije svih Univerzitet u Bihaću može učiniti na tom polju jeste da stvori preduvjete za takvo nešto. Univerzitet treba da otvori vrata određenim aktivnostima koje se i ne mogu baš učiti na fakultetima. Znate, nastavni programi se ne mogu tako brzo mijenjati kao što se mijenjaju tehnologije, pogotovo u ICT sektoru. Univerzitet može da ponudi logistiku, može da ponudi inicijativu, dok bi mladi ljudi koji se bave ovim tehnologijama mogli da prenesu svoje znanje na studente”, kaže Hrnjica za DW.

Naši sagovornici dijele mišljenje da BiH i Krajina imaju veliki potencijal za razvoj i rast u ICT sektoru. Kako gotovo u potpunosti rade za inostrane klijente, ne muče ih problemi koje imaju drugi privrednici u BiH. Tržište je ogromno, geografski položaj nije bitan, a plaćanje s odgodom je nepoznanica. Uz mali vjetar u leđa u vidu institucionalne podrške, ICT sektor i kreativna industrija bi u budućnosti mogla barem ublažiti porazne podatke o iseljavanju stanovništva iz Krajine.

ABC

Pogrebno Iris
%d bloggers like this: