Ko bježi od seksa i zašto?

Seks je značajan dio ljudske egzistencije te utiče na mnoge aspekte čovjekovog postojanja. Seks je jedna od čovjekovih najosnovnijih potreba te predstavlja važan element našeg društvenog života. Međutim, The Conversation piše da milioni ljudi izbjegavaju seks, odnosno da su u jednom trenutku u svom životu iz jednog ili drugog razloga apstinirali.

Shervin Assari, istraživač psihijatrije, javnog zdravstva i rješenja za siromaštvo pri Univerzitetu Michigan odlučio je da sazna zašto ljudi izbjegavaju seks i kako apstinencija utiče na njihovo zdravlje. ‘Dok se naše društvo fokusira na često praktikovanje seksa, ne znamo dovoljno o posljedicama apstiniranja od seksa’, kaže Assari.

Što više, to bolje?

Istraživanja su pokazala da su ljudi koji često imaju seksualne odnose sretniji te da su zadovoljniji sa svojim životom. Nasuprot tome, oni koji se rijetko upuštaju u seks često pate od psiholoških problema kao što su nemir, napetost i depresija. Američki seksolog Alfred Kinsey u svojoj je knjizi ‘Seksulano ponašanje žena’ otkrio da 19 odsto odraslih osoba ne praktikuje seks. Ta pojava varira zavisno o polu i bračnom stanju odrasle osobe, međutim oženjeni muškarci gotovo nikad ne provedu duži period bez seksa.

Druga istraživanja potvrđuju da žene češće izbjegavaju seks od muškaraca. Čak 40 odsto žena je reklo da je u jednom trenutku u svom životu izbjegavalo seks. Kao razloge su navodile bol tokom seksa i smanjeni libido. Kada je riječ o mladim osobama, više tinejdžerica od tinejdžera apstinira od seksa. Takođe, vjerovatnije je da će žene koje su bile zlostavljane tokom djetinjstva izbjegavati seks. Trudnice izbjegavaju seks jer se boje pobačaja i ozljeđivanja fetusa, ali znaju odbiti seks zbog nedostatka želje i umora. Muškarci najčešće izbjegavaju seks zbog erektilne disfunkcije, hroničnih zdravstvenih problema i nedostatka prilike.

Zdravstveni problemi najčešća su prepreka

Istraživanja su pokazala da i muškarci i žene najčešće odbijaju seks zbog zdravstvenih problema. Tako na primjer srčani bolesnici izbjegavaju seks jer se boja udara. Hronični bolovi smanjuju uživanje u seksu i direktno ograničavaju broj pozicija koje par može isprobati. Depresija i stres takođe mogu dovesti ljude do apstiniranja. Dijabetes i debljina smanjuju seksualnu aktivnost zbog uticaja na želju. Šećerni bolesnici često pate od erektilne disfunkcije dok gojazni ljudi izbjegavaju seks jer im slika o tijelu uništava intimnost. Poremećaji ličnosti, zasvisnost te nedostatak ili nekvalitetan san smanjuju želju za seksom. Osobe koje piju lijekove protiv napetosti i depresije smanjuju libido i seksualnu aktivnost te samim time povećavaju mogućnost izbjegavanja seksa. Nizak nivo testosterona kod muškaraca i nizak nivo dopamina i serotonina kod muškaraca i žena mogu smanjiti želju za seksom.

Društveni i emotivni faktori te posljedice

Samoća smanjuje vrijeme koje ljudi provode s drugim ljudima, a vrijeme provedeno s drugim ljudima povećava mogućnost za intimom. Usamljeni se pojedinci nekada okreću pornografiji, a ona može negativno uticati na seksualni život u budućnosti. Mnoge starije odrasle osobe se ne upuštaju u seksualne odnose zbog sramote i grižnje savjesti ili zbog mišljenja da su ‘prestari za seks’.

Ima li rješenja?

Assari rješenje za apstinenciju vidi u razgovoru o seksu, što s ljekarima, što s drugim stručnjacima. Neka istraživanja su međutim pokazala da ljekari tu temu nerado otvaraju sa svojim pacijentima dok su pacijenti rekli da bi rado odgovorili na ljakarava pitanja o seksu. Neki o zdravstvenih problema koji ljude tjeraju na apstiniranje mogli bi se riješiti tokom razgovora s ljekarom. Pacijenti koji boluju od artritisa mogli bi od svog ljekara dobiti uputsva o pozicijama koje su bolje za njih. ‘Kultura ‘ne reci, ne pitaj’ mora postati ‘reci, pitaj”, zaključuje Assari.

Nezavisne

Lim profi, Prijedor Panta Rhei, masazno-kozmeticki studio, Prijedor Pogrebno Iris