Kako federalni delegati lažiraju plaćeni smještaj (VIDEO)

Delegatu iz Goražda Sanelu Mušoviću građani 17 mjeseci plaćaju smještaj i troškove za njegov rad u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH),iako već deset godina ima svoj stan u Sarajevu. Ovu privilegiju koristi još 34 Mušovićevih kolega jer su im prebivališta udaljena najmanje 70 kilometara od Sarajeva. Zbog toga oni imaju pravo da iznajme stan u kojem će boraviti dok rade u Sarajevu, a potom i pravo na novac za režije i odvojeni život od porodice.

Svaki mjesec za ova tri troška dobiju 800 maraka i sami odlučuju kako će ih rasporediti. Uz to, plaćenim je i prevoz vikendom do porodica. Iz federalnog budžeta je za dvije i po godine za ove naknade dato nešto više od 825.000 maraka.

Pojedini delegati ugovaraju najniže kirije kako bi im ostalo što više novca od naknada. U velikom broju stanova koji su plaćeni za delegate ustvari žive drugi ljudi: stanodavci i njihove porodice, djeca delegata ili drugi podstanari. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da su ti iznajmljeni stanovi često u starimi neuslovnik kućama ili u predgrađima, daleko od zgrade Parlamenta FBiH, pa ih najmanje polovina delegata i ne koristi.

Oni nakon obaveza u Parlamentu obično putuju kući ili prespavaju u hotelu. Stanodavci su im često prijatelji, poznanici i stranačke kolege. Dom naroda PFBiH ne provjerava da li delegati poštuju pravila o ovim privilegijama jer nemaju mehanizme nadzora niti kapacitete.

“Mogućnost manipulacije bez mehanizma nadzora korištenja je nemoguće spriječiti“, kaže sekretar Doma naroda PFBiH Izmir Hadžiavdić.

Zbog nedostatka kontrole ova institucija je delegatu Mušoviću isplatila 11.200 KM za smještaj i troškove života. Tri dana nakon razgovora sa novinarima CIN-a koji su otkrili da Mušović ima stan, on je podnio zahtjev za prekid primanja naknade koji je Dom naroda PFBiH prihvatio. Nije bilo riječi o eventualnoj sankciji za delegata Mušovića.

Prijateljski dogovor

Sanel Mušović na sjednice Doma naroda PFBiH u Sarajevo dolazi iz stotinak kilometara udaljenog Goražda gdje živi sa porodicom. Kao naknadu za razdvojenost od nje mjesečno dobije nešto manje od prosječne plaće Federacije BiH i novac da ih svaki vikend obiđe.

Mušović je naknadu prvi put zatražio na početku mandata 2015. godine. Delegiran je iz Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) kao član Saveza za bolju budućnost(SBB)BiH. Iako je već deset godina bio vlasnik dvosobnog stana u Sarajevu, udaljenog nekoliko kilometara od Federalnog parlamenta, naknadu je koristio 2015. i 2017. godine. Oba puta mu je stanodavac bio prijatelj Sadik Miraščija. Prvi put je od njega iznajmio dio porodične kuće za 400 maraka mjesečno. Ove godine je iz budžeta plaćano 200 maraka mjesečno za kuću u izgradnji u kojoj se ne može živjeti.

„Mi smo imali jedan dogovor u kojem se očekivalo da će on vrlo brzo to dovesti u stanje koje je okej“, rekao je Mušović. S obzirom da Miraščija to nije uspio, delegatu Mušoviću je ponudio smještaj u svom hotelu na Baščaršiji.

Mušović je za CIN to potvrdio i rekao da je i tokom 2015. godine ponekad boravio u hotelu svog stanodavca umjesto u iznajmljenoj kući. U Goražde se vraćao kad god je imao priliku. Dom naroda FBiH je Miraščiji redovno plaćao kiriju, a ostatak od 600 KM za režije i troškove odvojenog života od porodice isplaćivao Mušoviću uz platu.

U pravilima o korištenju ovih naknada ne piše kakav smještaj delegati mogu iznajmiti niti se onima koji već imaju svoj stan zabranjuje pravo na naknadu. Sekretar Doma naroda Izmir Hadžiavdić kaže da se to podrazumijeva:

“Ne čini li Vam se da bi norma koja bi glasila – ukoliko delegat ima svoj privatni stan u Sarajevu, nema pravo na službeni smještaj – bila malo nezgrapna norma i bila besmislena?“, kaže Hadžiavdić.

Zahvaljujući tome, Mušović je 17 mjeseci dobijao novac za smještaj, režije i troškove života, odvojenog od porodice. On je novinarima CIN-a, koji su i otkrili da ima svoj stan, rekao da ga je kupio porodičnim novcem i da ga zbog specifičnih okolnosti ne može koristiti.

„Nekada različiti porodični dogovori i obećanja Vam utiču da nemate dostupnost nekretnini koja je pravno da, ali u stvarnom korištenju nedostupna Vama“, rekao je Mušović, ali nije htio objasniti detalje.

Kaže da mu iz administracije niko nije tražio dokaz da nema svoju nekretninu u Sarajevu. Za odvojeni život i smještaj Mušovićau Sarajevu je u 2015. i za prvih šest mjeseci 2017. godine isplaćeno 11.200 maraka. Uz to, dobio je i 1.792 KM za prevoz kući. Da je rekao Administrativnoj komisiji Doma naroda PFBiH da ima stan, ne bi dobio ovaj novac, a prevoz bi mu drugačije obračunavali. Mušović u Skupštini BPK nema primanja, a u Domu naroda PFBiH mjesečno prima oko 4.170 KM.

Novinari CIN-a su ga pitali smatra li svoj postupak moralnim, a on je odgovorio da je moralnost većine ljudi upitna.

“U tom pravcu ja bih ovdje govorio opet o savjesti sistema koji dozvoljava da se takve stvari rade“, rekao je Mušović.

Nakon što su novinari CIN-a saznali da ima stan i da je iznajmio kuću u izgradnji, Mušović je podnio zahtjev o ukidanju naknade za odvojeni život od augusta 2017. godine. Zahtjev je usvojen.

Prazni stanovi na teret budžeta

U Domu naroda PFBiH sjede 54 delegatkinje i delegata iz deset kantonalnih skupština. Njih 48 su profesionalaci koji platu primaju u ovoj instituciji, od čega 35 ima pravo i na naknadu za smještaj i odvojeni život od porodice. Uz to idu i troškovi u vrijednosti četiri povratne karte od Sarajeva do mjesta u kojem žive. To je tzv. vikend-prevoz.

Delegatiiz Laburističke stranke iz Cazina i Velike Kladuše Mirvet Beganović i Rasim Kantarević mjesečno dobiju po 376 KM za prevoz. Iznajmili su isti stan u naselju Svrake blizu Sarajeva koji im građani plaćaju po 150 maraka. Ostatak od po 650 maraka ide njima u džep.

Oni su novinarima CIN-a rekli da u tom stanu nikada nisu bili i da umjesto toga plate noćenje u hotelu. Beganović je pokazao račun za smještaj u hotelu:

„U tom stanu mi se ne isplati doći. Biti u hladnom stanu, prenoćiti i vratiti se u Kladušu?!“

Kantarević kaže da je stan daleko od Parlamenta i da je drugi bilo teško naći. Obojica zakup stana u kojem niko ne živi vide kao jedini način da ostvare pravo na naknadu za odvojeni život.

„Ja znam da je to nemoralno, ali sa druge strane, to je jedini način kojim je u ovom momentu zakonom omogućeno da Vi naplatite neke svoje troškove putovanja, dolaska i boravka“, objašnjava Kantarević.

Za dvije i po godine je Kantareviću i Beganovićuza prevoz i život u Sarajevu dato 55.704 KM.

Za delegata iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ)BiH iz Posušja Zdravka Bešlića Parlament plaća 200 maraka stan Rešada Kusturice u sarajevskom naselju Velešići. Novinari CIN-a su utvrdili da u stanu živi bivša Kusturicina supruga, a Bešlićnaj češće plaća hotel.

„Spavao sam u hotelu jer je logično. Mi, uglavnom, delegati iz Kluba hrvatskoga naroda, dolje spavamo iz više razloga“, kaže Bešlić, objašnjavajući da mu je ispred hotela auto siguran od krađe.

Do sada je za zakup stana koji Bešlić ne koristi plaćeno 5.800 maraka, a njemu 17.732 marke naknade sa prevozom. Novinari su Rešada Kusturicu pitali zašto izdaje stan u kojem živi njegova porodica, a on je odgovorio prijetnjom i psovkom: „Šta to Vas briga! (…) Još jednom to vidim! Ja sam Vas ganj’o, mrtva će glava pasti! P…. Vam materina, još jednom dođite na vrata! Ja imam pravo, imam ugovor, plaćam porez“.

Sa njim je Dom naroda PFBiH potpisao još jedan ugovor pa je od januara do aprila ove godine Kusturica dobijao još 150 maraka za smještaj delegata Socijaldemokratske partije (SDP) BiH iz Bugojna Nikole Simića. Ovaj put je Kusturica izdavao dio kuće u sarajevskom naselju Bjelave. Ni Simić nije koristiotaj smještaj.

Oba delegata kažu da su do Kusturice došli na prijedlog nekoga iz Parlamenta FBiH, ali se ne sjećaju koga. Simić je objasnio da mora dogovoriti što nižu cijenu kirije kako bi mu ostatak naknade mogao pokriti troškove hotela.

Pravo na plaćeni hotelski smještaj su do 2010. godine imali delegati koji nisu koristili službeni smještaj, a prebivalište im je udaljeno bilo više od 50 kilometara od Sarajeva. Ti troškovi su, kažu u Domu naroda PFBiH, bili ogromni. Zato je 2010. godine donesen Zakon o platama i naknadama u organima vlasti FBiH koji ukida pravo na hotelski smještaj. Novi Zakon predviđa naknadu za odvojeni život samo za profesionalne delegate, a to su oni koji su izabrali da im poslodavac bude Federalni parlament. Drugi delegati koji platu i naknade primaju u kantonalnim skupštinama imaju pravo samo na plaćeno gorivo po dolasku na sjednicu u Sarajevo. Nakon što je donesen ovaj zakon, Simić je prešao u profesionalce.

„Dva puta sam bio za govornicom da kažem: ljudi, natjerat ćete sve u profesionalce, ostavite tu mogućnost, ostavite da zastupnici mogu primati razliku plate i da mogu stanovati u hotelima. (…) Zar stvarno neko misli da sam ja jedini retardiran ili jedan od rijetkih retardiranih u Parlamentu pa da to ne uzimam“, objasnio je Simić.

Nakon što je u aprilu raskinut ugovor o najmu stana sa Kusturicom, Simić je do polovine jula 2017. godine bio bez ugovora. Uprkos tome Simić je nastavio redovno primati novac za odvojeni život, režije i prevoz kući. U maju i junu primio je 1.644 KM.

Sekretar Doma naroda PFBiH Hadžiavdićkaže da se to nije smjelo događati jer je odvojeni život vezan za korištenje stana.

„Moguće da je u nekim slučajevima napravljena takva greška, ali ćemo to svakako nastojati ispraviti i to se sigurno neće događati u budućnosti“, rekao je Hadžiavdić.

Kusturica je Simiću drugi stanodavac. Za dvije i po godine mandata Simiću i njegovim stanodavcima isplaćeno je 23.416 maraka.

Ni Simićev stranački kolega iz SDP-a Amil Buljubašić iz Tešnja prva tri mjeseca 2017. godine nije imao iznajmljen stan, ali je primao naknadu. Kada su ga novinari CIN-a pitali za to, on je rekao: „Vjerujte da ne mogu to pratiti. To na bankovnom računu, šta dođe, koja je razlika…Zaista, to je nekakva minorna razlika“.

Prema podacima iz Parlamenta, Buljubašić je od januara 2017. godine za odvojeni život, troškove i prevoz dobivao po 584 marke svakog mjeseca. Ugovor za njegov smještaj je potpisan tek krajem marta 2017. godine za stan na Baščaršiji, uz zakup od 400 maraka. Tromjesečna kirija je tada stanodavcu isplaćena retroaktivno. Početkom maja Buljubašić je rekao da u ovom stanu još nije bio.

„Ovaj stan nisam koristio iz nekih objektivnih razloga. Koristio sam nekakav drugi stan“, rekao je Buljubašić.

Novinari su u stanu stanodavca Miralema Arnautovića zatekli njegovog sina koji kaže da u njemu živi sa porodicom i da to nije stan koji izdaju delegatu. Njegov otac je kasnije, u telefonskom razgovoru, tvrdio da je upravo to stan za koji Dom naroda PFBiH plaća zakup za Buljubašića.

„Obzirom da on tu nije stalno, ja nekad sina pošaljem tu, pa je sin bio tu, a ja djetetu to nisam ništa ni objašnjavao. Nisam se ni nadao da bi neko dolazio, da bi nešto to provjeravao“, objasnio je Arnautović.

Kirija za sobu

Novinari CIN-a su tokom ovog istraživanja u 13 zakupljenih stanova zatekli porodice stanodavaca. U deset slučajeva delegati su rekli da po potrebi dolaze u te stanove. Među njima su i delegati Stranke demokratske akcije (SDA) iz Travnika i Bosanske Krupe Refik Poparići Mehmed Mahmić te delegat HDZ-a BiH Tomislav Martinović iz Čitluka. Međutim, članovi porodica stanodavaca koje su novinari zatekli u tim stanovima su rekli da ne znaju ko su delegati i da oni ne žive sa njima.

Na pitanje novinara kako to da ga čovjek koji živi u stanu ne poznaje, delegat Martinović je rekao:

„To je njegov problem!“ „Ja ne znam šta je Vama taj čovjek rekao, ja znam da živim tu“, na isto pitanje je odgovorio Mahmić.

Poparić nije znao objasniti kako ga čovjek koji živi u stanu nikada nije sreo.

Mirko Batinić, član HDZBiH iz Travnika, za stanodavca je izabrao svog prijatelja Zdenka Markovića. Novinari su u stanu zatekli Markovića koji tu živi sa porodicom. On je rekao da Batinić ima na raspolaganju sobu te da mu on nije ni htio naplaćivati boravak.

„On kaže: prijatelju, ne dajem ti ja, moram to u Parlamentu potpisati, Parlament mora dati. Je li tako? Pojesćemo i popićemo, okrenut ćemo jagnje“, prepričava Marković svoj razgovor sa Batinićem prilikom dogovora o zakupu.

Prema informacijama iz Doma naroda PFBiH, nijedan od ugovora sklopljenih sa stanodavcima ne odnosi se na dio stana ili sobu.

„Odluka kojom smo mi razradili zakonske odredbe govori o službenom stanu, ne govori o službenom dnevnom boravku ili službenoj kuhinji. (…)Takva odredba kroz jezičko tumačenje podrazumijeva da mi u Parlamentu Federacije želimo da taj delegat iznajmi stan, a ne neku sobicu“, rekao je sekretar Doma naroda PFBiH Hadžiavdić.

Za delegatkinju iz Zenice Draženku Subašić, članicu Demokratske fronte (DF), Dom naroda PFBiH plaća 200 maraka za troiposoban stan u sarajevskom naselju Malta. Prema oglasima, cijene iznajmljivanja stanovaiste površine u ovom kraju su duplo više. Svakog mjeseca Subašić ostaje razlika od 600 maraka. Stanodavka je njena prijateljica Nerma Šečić-Haračić. Novinari CIN-a su na adresi pronašli drugog podstanara. Kada su mu pokazali fotografiju delegatkinje, rekao je: „Nikad vidio ni čuo!“

Šečić-Haračić kaže da stan nije izdala čovjeku kojeg su novinari zatekli u njemu. „Ne. Ja imam samo jedan ugovor i to sa Draženkom Subašić za koji plaćam porez i neću više nikakav komentar tu dati“, rekla je Šečić-Haračić.

Subašić je rekla da ne zna ko je čovjek koji živi u stanu, jer ga je ona ustupila svojoj prijateljici.
„Ja sam dozvolila da ona tu bude“, rekla je Subašić.

Istraživanje je pokazalo da i u stanu koji je zakupljen za delegata iz Goražda Edima Fejzića, člana Stranke dijaspore BiH, žive drugi podstanari. Oni tvrde da su još krajem 2014. godine preko agencije za nekretnine iznajmilistan od vlasnice Šehzije Sinanović. Međutim, prema podacima iz Doma naroda PFBiH, Sinanović je od početka 2016. do kraja marta 2017.godine za 400 maraka mjesečno izdavala stan Fejziću.

Ona je rodica Fejzićevog prijatelja i stranačkog kolege Sejada Tatarina koji mu je pomogao da nađe stan. Tatarin je novinarima rekao da nije znao da ona već ima podstanare jer je nije ni pitao. „Meni je trebao kroz papire stan (…), jer Edim je rekao ja neću stanovati tu“, rekao je Tatarin.

Sa druge strane, Fejzić kaže da je znao da su podstanari bili u stanu prije zaključivanja ugovora, ali da je očekivao da će oni izaći za par mjeseci. Krajem marta 2017. godine ugovor o zakupu ovog stana je otkazan. Bez obzira na to, on je mjesečno primao 512 KM za život u Sarajevu. Krajem jula ove godine potpisan je novi ugovor o zakupu stana za Fejzića.

U stanovima zakupljenim za Fuada Hadžimehmedovića iz Tuzle i Željka Mirkovića iz Bihaća, članove SBB-a i SDP-a, žive i njihova djeca koja studiraju u Sarajevu. Obojica tvrde da u stanovima sa djecom provode nekoliko dana sedmično. Hadžimehmedović kaže da Parlament ne plaća stan njegovoj kćerki, nego njemu.

„Ako ja iznajmim stan, pa može biti prazan, a da ja kažem kćerki da ide negdje drugo da živi? Ili šta?“, komentarisao je Hadžimehmedović.

„To je moja porodica. Ja živim ovdje. Ja da imam priliku, ja bih svoju suprugu doselio sa sobom. Imam na kraju krajeva na to pravo“, objasnio je Mirković.

Zakon ne poznaje zloupotrebe

Pravila korištenja naknada su određena Zakonom o platama i naknadama u organima vlasti FBiH koji je donesen 2010. godine i Odlukom o utvrđivanju visine za odvojeni život od porodice, zakup stana za službene potrebe, troškove smještaja i naknadu troškova prevoza iz 2011. koju je donijela Administrativna komisija Doma naroda PFBiH.

Ovakva pravila su dala mogućnost delegatima da sami biraju stanove i iznose zakupnina koje će biti isplaćivane od naknada. Zapravo, omogućila su im da pronađu jeftine stanove u kojima neće boraviti kako bi im ostalo više novca od naknade. Najviša kirija može biti 400 maraka i Dom naroda PFBiH je plata direktno stanodavcu. Od ostatka delegat plaća režije i troškove života u Sarajevu.

U januaru 2017. godine naknada je povećana sa 600 na 800 maraka.

„Što se tiče mene i mojih kolega, ma to je 200 maraka, to je ništa i zaboravi čovjek“, rekao je delegat iz Širokog Brijega Slobodan Tomić, član Narodne stranke Radom za boljitak. U prvoj polovini 2017. on je u prosjeku mjesečno zarađivao oko 4.300 KM.

Predsjedavajuća Doma naroda PFBiH i predsjednica Administrativne komisije Lidija Bradara kaže da je Komisija podigla visinu naknade jer je željela izjednačiti primanja delegata sa zastupnicima u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta.

„Ne možete diskriminirati svoje izaslanike, bez obzira kako to Vama izgledalo.“

ATV

Pogrebni prevoz Iris Lim Profi Prijedor Panta rhei Prijedor

You must be logged in to post a comment Login