Izabrala neobičnu temu za diplomski rad, profesori oduševljeni

Rođendani, slave, svadbe i druge svečanosti nezamislivi su bez kratkih “besjeda” uz čašicu vina ili rakije i nije rijetkost da djevojka preuzme ulogu zdravičara, ali da studentkinja prava uradi diplomski rad o ovoj temi zvuči gotovo nestvarno.

Dragana Stojanović iz Višegrada odlučila je da diplomira zahvaljujući odličnom poznavanju zdravica, u čemu je i uspjela i to čistom desetkom.

– Od malih nogu sam živjela uz zdravice, slušala mog oca dok ih uči i govori. Jedne godine je bio i pobjednik zdravičara na Saboru trubača u Guči i kada je trebalo da biram temu za seminarski, a kasnije diplomski rad, sinula mi je ideja da pišem o zdravicama – priča Stojanovićeva.

Pisanje rada nije išlo glatko, jer je literatura iz ove oblasti rijetka, ali upornim istraživanjem uspjela je da napiše diplomski i dobije sve pohvale svog mentora i profesora.

Ističe da je zdravičar onaj koji drži zdravicu biranim riječima, kad poželi sreću, dug život i blagostanje domaćinu, slavljeniku i onima u čiju čast se veselje održava.

– Zdravica ili napijalica, kako se još kaže, može biti božićna, svadbarska, slavska. Govori se i u drugim prilikama, može imati i šaljiv karakter, ali se izgovara i na daćama i sahranama – dodaje Stojanovićeva, koja je trenutno diplomirana pravnica bez posla.

Kaže da je zdravica vrlo značajna i u diplomatskom svijetu i tada je gest počasti i uvažavanja ličnosti ili organizacije prije i tokom obroka. Šampanjac je najpopularnije piće uz zdravice, ali se može služiti i svako drugo vino.

Stojanovićeva objašnjava da je istorija nazdravljanja veoma duga. Istražila je da se zdravica držala i na Atilinom dvoru, u Velikoj Britaniji se nazdravlja uz riječ “tost”, uz umakanje parčeta prepečenog hljeba u vino ili pivo, a u Rusiji je nezamisliva bez boce votke.

– Švedska tradiciju zdravica vuče iz vremena Vikinga kada se zdravilo iz pune lobanje pićem svojih protivnika. Nijemci imaju različite zdravice i za vino i pivo, dok u Kini domaćin čini prvu zdravicu govoreći “genbei”, što znači “od dna prema gore” – ističe Stojanovićeva.

Otac

Draganin otac Dragoljub Stojanović jedan je od najpoznatijih zdravičara, koji ima gotovo nevjerovatno pamćenje, te kao od šale može da zapamti na hiljade brojeva, pojmova i imena. O ovom Višegrađaninu, za kojeg njegovi sugrađani kažu da je brži i od “Gugla”, pisao je i “Glas Srpske”. U svakom trenutku može da odrecituje više od 300 zdravica, a zna i imena, prezimena, godine rođenja i smrti 80 svetitelja i sve o svjetskim vladarima. Kao i njen otac, Dragana zna mnogo zdravica napamet.

– Dižem ovu zdravicu u ime Svetog duha, za Svete trojice i Bogorodice, da spasi ovaj narod od teških muka i tuđe stolice… – odrecitovala je Dragana jedan dio često govorene zdravice u raznim svečarskim prilikama.

ATV

Lim profi, Prijedor Panta Rhei, masazno-kozmeticki studio, Prijedor Pogrebno Iris