Građani BiH u 16. Evropskih zemalja imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu

Bliži se sezona godišnjih odmora, kada građani kreću na put u druge zemlje. Većina ih još uvijek ne koristi osiguranje koje pokriva troškove hitne ljekarske intervencije, tako da se nerjetko dešava da odmor postane prilično skupa avantura zbog iznenadne povrede ili obične prehlade.

Suada Kovačević, šef Službe za ino-službe i liječenje u inostranstvu Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH kaže da je BiH zaključila niz međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju gdje je regulisano i pravo na zdravstvenu zaštitu za vrijeme boravka u inostranstvu. Na taj način je našim građanima omogućeno da s određenom potvrdom koriste neophodnu zdravstvenu zaštitu za vrijeme boravka u drugoj državi ugovornici.

“Ono što osiguranici prije odlaska na odmor moraju učiniti jeste da u podružnicama Fonda, odnosno Zavoda za zdravstveno osiguranje, podignuti obrazac na temelju kojeg ostvaruju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu zemljama potpisnicama ugovora. Sa tim obrascem odnosno potvrdom naši građani se trebaju javiti tamošnjem nositlju zdravstvenog osiguranja koji će im potom izdati dokument koji pokriva troškove svih hitnih i neophodnih liječničkih intervencija”, pojašnjava Kovačević.

BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom, Mađarskom, Turskom, Holandijom, Austrijom, Njemačkom, Italijom, Belgijom i Luksemburgom.

Sporazumi su potpisani i sa Velikom Britanijom, Češkom i Slovačkom, ali za te zemlje se ne izdaju ino-obrasci, jer su drugačije regulisani i bitno je da osiguranici, ako im zatreba medicinska pomoć u tim zemljama, kod sebe imaju pasoš BiH.

Pravilnikom Fonda je propisano da se pravo na zdravstvenu zaštitu u ovim zemljama ostvaruje na osnovu odgovarajućeg ino obrasca kojeg izdaje Fond.

Ukoliko se osiguranik zadesi u nekoj od zemalja sa kojima BiH ima sporazum o socijalnom osiguranju i zatreba mu hitna medicinska pomoć, a nije izvadio ino obrazac, zdravstvena ustanova koja je zbrinula osiguranika je dužna da obavijesti zdravstveno osiguranje te zemlje o prijemu našeg osiguranika na liječenje. Nakon toga, zdravstveno osiguranje zemlje u kojoj je osiguranik zbrinut kontaktira FZO RS ili Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH sa zahtjevom za naknadno izdavanje obrasca. Zahtjev razmatraju stručne službe Fonda u RS, odnosno Zavoda U FbiH, i o odluci odmah obavještavaju nadležno zdravstveno osiguranje zemlje u kojoj osiguranik privremeno boravi. Ukoliko se zahtjev odobri, troškove će snositi Fond.

Pored besplatne zdravstvene zaštite o trošku entitetsklih fondova zdravstvenog osiguranja i ponuda osiguravajućih kuća je više nego zadovoljavajuća kada je u pitanju putno zdravstveno osiguranje.

U Udruženja osiguravajućih društava Republike Srpske kažu da pokriće polisom osiguranja zavisi od izabranog paketa osiguravajuće kuće, ali da se naši građani najčešće odlučuju za tzv. police varijante dva u koju su uključene sve zemlje izuzev Japana, Amerike i Kanade.

Što se tiče iznosa koji se plaća za ovu vrstu polise ona se za pojedinca najčešće kreće oko jedne konvertibilne marke po danu, s tim što se ograničava na maksimalno 90 dana u toku godine.

Osiguranje pokriva ambulantno liječenje, nabavku neophodnih lijekova i medicinskog materijala, prevoz do najbliže zdravstvene ustanove, bolničko liječenje, prevoz u zemlju, stomatološke intervencije, kao i druge troškove vezane za iznenadnu bolest ili povredu.

Standardna polisa odnosi se na osiguranu sumu od 30.000 eura što znači da će osiguravač isplatiti troškove liječenja do tog iznosa za smještaj i boravak u bolničkim ustanovama, te eventualni prevoz osiguranika u BiH.

Buka

Lim profi, Prijedor Panta Rhei, masazno-kozmeticki studio, Prijedor Pogrebno Iris