Domaćinstva zarasla u korov: 300 sela u BiH bez ijednog stanovnika, u 1.486 živi manje od deset seljana

Bosna i Hercegovina neslavni je rekorder među zemljama regiona kada je riječ o opustošenim naseljima, onima u kojima više ne živi baš nijedan stanovnik. Takvih je sela, kako potvrđuju i podaci s popisa stanovništva, čak 300! Osim toga, alarmantan je i podatak da u 1.486 sela živi manje od deset stanovnika, iako su nekada imala na stotine seljana.

Da je stanje zabrinjavajuće, potvrđuje nam i Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS. On iznosi podatak da u selima u BiH u ovom trenutku živi manje od 45 posto ukupnog stanovništva, a da bi za državu koja treba živjeti od poljoprivrede, u njima trebalo živjeti oko 70 posto populacije.

Usorac tvrdi da nisu samo najudaljenija sela ostala prazna. Otkriva i da bez mještana ostaju nekad velika naselja.

– Od 126 kuća, koliko ih ima u jednom mjestu kod Prnjavora, 27 ih je potpuno prazno. U narednih pet godina, s obzirom na to da u mnogim mjestima imamo starce, po jedno ili dvoje, još 40 kuća ostat će prazno. Samo u mjestima Kokori, Vršani u 20 kuća nema domaćina godinama. Kuće su već zarasle u korov – priča nam Usorac.

On smatra da je osnovni uzrok nestanka sela odlazak ljudi u veće sredine, jer su tamo smještene sve važnije državne institucije, pa je veća i mogućnost zaposlenja. On kaže i da se u RS sve više gasi poljoprivredna proizvodnja.

Bijela kuga 

– Evo, u RS je bilo 17.600 poljoprivrednih proizvođača mlijeka 1996. godine, sad ih imamo 4.400, izgubilo ih se 13.000. Ljudi idu u gradove, jer se u poljoprivredu ne ulaže. Nažalost, ti ljudi ni u gradu nemaju od čega da žive, predodređeni su tamo da budu sirotinja – kaže naš sagovornik.

I dok je u Evropi primjetan trend povratka ljudi na selo, u BiH bi ipak svi radije da žive u gradu ili da odu iz zemlje. Da je stanje zabrinjavajuće, kazao je za „Avaz“ prof. Hasan Zolić, statističar i demograf.

– Gdje god da krenete, sela su nam prazna, imate takvo stanje kod Travnika, Zenice, u istočnoj Bosni, istočnoj Hercegovini. Kuće i sela prazni su potpuno, a ima i sela u kojima živi samo po jedan starac ili starica… – kaže prof. Zolić.

Kolikom se brzinom populacija smanjuje, ilustrira podatkom da je u posljednje tri godine u Unsko-sanskom kantonu broj prvačića smanjen za čak 150 razreda! Tome, kaže, doprinose i velike migracije te bijela kuga.

– Predviđa se da ćemo u narednih 30 godina izgubiti više od 700.000 stanovnika. Za 2100. godinu predviđa nam se da ćemo imati manje od dva miliona stanovnika. RS stalno iskazuje bijelu kugu, oni godišnje gube zbog toga skoro 6.000 stanovnika. I u FBiH je u prošloj godini bijela kuga zabilježena u osam kantona. BiH godišnje gubi 9.000 stanovnika, tako da je bijela kuga gorući problem ove zemlje – upozorava Zolić.

Stopa nataliteta bila viša na selu nego u gradu 

– U selu je stoljećima bila viša stopa nataliteta nego u gadu. Jer, da bi ljudi opstali na selu, morali su imati radnu snagu, a to znači da su morali imati dosta djece, posebno muške. Sada je ta slika drastično promijenjena – kaže prof. Zolić.

Dodaje da je krajnje vrijeme da se u sela i poljoprivredu počne ulagati, a ne da se sav novac zadržava u gradovima, dodajući da bez sela neće biti ni gradova.

Pogrebni prevoz Iris Lim Profi Prijedor Panta rhei Prijedor

You must be logged in to post a comment Login