Direktor Opšte bolnice u Sarajevu: U nekim situacijama ne možete se odbraniti od koverte

Devetogodišnji Aldin Kečo iz Sarajeva preminuo je 28. aprila ove godine, tri dana nakon rutinske operacije krajnika koja je obavljena u Opštoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.

Aldinovi roditelji odbili su obdukciju, ali s obzirom da se dječak nakon operativnog zahvata osjećao loše, teško se kretao i povraćao krv, pretpostavljaju da je njegova smrt nastupila kao posljedica komplikacija od operacije.

Dječakova majka Jasmina ispričala je za medije da je doktorici koja je operisala njenog sina, prim. dr. Edini Hrenovica za vrijeme boravka u bolnici dala kovertu s novcem. Učinila je to, tvrdi, nakon što joj je doktorica nekoliko puta ponovila da je njen sin primljen preko reda.

Majka dječaka kaže da je doktorica Hrenovica uzela pare. Nekoliko dana kasnije, nakon što je saznala da je dječak preminuo, spomenuta doktorica je, prema tvrdnjama Jasmine Kečo, vratila novac.

– Znate kako vam je to: “Povika na vuka, a lisice meso jedu” – citira nam narodnu mudrost Zlatko Kravić, direktor sarajevske Opšte bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, odgovarajući na pitanje ima li korupcije u bh. zdravstvu i u kojem obimu.

– Korupcije u zdravstvu ima, ali ne vjerujem da je ima toliko da bi se to stavljalo na “tapet” i da bi fokus bio samo na zdravstvu – kaže Kravić.

Kravić kaže da Opća bolnica posljednjih godina nije imala zvaničnih prijava od pacijenata da su im medicinski radnici eventualno tražili mito. No, jedna je doktorica iz ove ustanove svojevremeno otpuštena zbog korupcije.

Na pitanje da li je spomenuta dr. Hrenovica uzela novac od pacijentice za operaciju njenog sina, Kravić iskreno odgovara:

– To znaju samo dragi Bog i te dvije žene. Ne tvrdim da to nije tačno, ali ne vjerujem da je iko uzeo pare da bi se dijete operisalo. Možda je to bio poklon… Pitao sam doktoricu o tome, ali je ona sve negirala.

Ljudi su kod nas jednostavno navikli da “nose doktoru”, kaže dr. Zlatko Kravić.

– Doktorima se čak nudi i kad neće. Vjerujte, u nekim situacijama ne možete se odbraniti od koverte, to kažu uposlenici. Jednostavno vam dođu i strpaju kovertu, stave na sto i odu. I šta onda? Je li treba doktor da to prijavi, pa da imaju komplikacije i pacijent i taj doktor zato što je neko ostavio kovertu na stolu i izašao? – pita Kravić.

Trojica zdravstvenih radnika u Bosni i Hercegovini do danas su pravosnažno osuđeni zbog korupcije. Zoran Petrović, ginekolog zaposlen u Općoj bolnici u Brčkom, u septembru 2012. osuđen je na tri mjeseca zatvora jer je uzimao novac od pacijentice E. Č., odnosno od njenog supruga. U zamjenu za zatvorsku kaznu, doktor Petrović je platio 4.500 eura i nakon toga je vraćen na posao, kao da se ništa nije ni dogodilo.

Bivši direktor banjalučkog Kliničkog centra Duško Račić osuđen je u maju prošle godine na šest mjeseci zatvora i 5.000 KM novčane kazne nakon što je utvrđeno da je primao mito i falsifikovao službene isprave pri dodjeli invalidskih penzija, što je Račić i sam priznao. Doktor Račić i dalje radi u UKC-u RS-a kao specijalista neurologije, pa je pretpostavka da je i on platio novčanu nadoknadu kako bi izbjegao zatvor.

Jedan od bizarnijih slučajeva kada je u pitanju korupcija u zdravstvu desio se na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. U februaru prošle godine, fizioterapeut Almir Mirojević sa KCUS-a osuđen je na trogodišnju kaznu zatvora zbog nezakonitog posredovanja prilikom zapošljavanja u ovoj ustanovi.

Naime, Mirojevića je policiji prijavila tadašnja uposlenica KCUS-a Hikmeta Zulić, koja je navela da joj je Mirojević tražio pet hiljada maraka kako bi preko svojih veza zaposlio njenog sina kao vozača na Kliničkom centru. Međutim, cijela priča prilično je kontroverzna s obzirom na činjenicu da je Zulić, koja je na KCUS-u radila kao portirka, i ranije preko različitih “štela” pokušavala zaposliti svog sina u ovoj ustanovi. Almira Mirojevića prijavila je policiji tek nakon što je, prema vlastitom priznanju, shvatila da on neće moći “srediti” radno mjesto za njenog sina, iako joj je to obećao.

Tokom suđenja Mirojeviću, Zulić je izjavila da je i sama platila 1.000 maraka kako bi dobila posao čistačice u KCUS-u (naknadno je premještena na radno mjesto portirke, op.a.), kao i da je 2006. godine platila 5.000 KM tadašnjem direktoru KCUS-a Farisu Gavrankapetanoviću da bi dobila ugovor na neodređeno vrijeme. No, bez obzira na ovaj pravi splet mita i korupcije, u ovom slučaju “pao” je samo Mirojević, dok je Hikmeta Zulić oslobođena svake odgovornosti.

Loše plaće zdravstvenih radnika u BiH su “zgodna prilika” za razvoj korupcije, smatra Ante Kvesić, direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Kvesić je svojevremeno slikovito objasnio razliku između primanja poklona u daru i uzimanja novca od pacijenata.

– Ako pričamo o siru, pršutu ili rakiji, to ne smatram korupcijom. Ako imate liječnika koji je otpremio pacijenta kući, a ovaj mu na kontrolu dođe s pršutom, ja to ne smatram korupcijom. Pitanje je morala liječnika hoće li to uzeti ili ne. Ali za mene je neprihvatljivo i zastrašujuće kada pacijent mora platiti “ulaznicu” kod liječnika 100-200 ili 300 eura. Ili koliko već. Na svaku takvu prijavu ja bih lično rado bio rigorozan – rekao je Kvesić.

Sve što se dobije u vrijednosti do 50 KM, ne računa se kao korupcija, ističe dr. Zlatko Kravić.

– Na Balkanu je poznata stvar da ljudi misle da će ih doktor bolje operisati i da će dobiti kvalitetniju uslugu ako plate unaprijed za operaciju. Čak u našem narodu ima jedno drugo mišljenje: ako doktor ne uzme pare koje su mu ponuđene, onda familija misli da on nije siguran ni u sebe, ni u to da će dobro uraditi operaciju. Znači, ne valja ni uzeti, ni ne uzeti – zaključuje Kravić.

Faktor

Lim profi, Prijedor Panta Rhei, masazno-kozmeticki studio, Prijedor Pogrebno Iris