Bihać: Aerodrom Željava i sedamnaesto plitvičko jezero zagađuju Klokot?

Nekoliko dana unazad veliki broj građana Bihaća primijetio promjenu boje i mirisa vode za piće, koja je podsjećala na naftu. Istovremeno su izvršena ispitivanja i Zavod za javno zdravstvo USK dao je preporuku JP Vodovod Bihać da se objavi da konzumacija vode iz vodoopskrbnog sistema grada Bihaća nije za piće.

Iz Zavoda su naglasili da će sa stabilizacijom vremenskih prilika doći i do poboljašanja kvaliteta vode, ali zamućenje izvorišta i pitke vode česta je pojava u Bihaću prilikom većih padavina i problem koji se mora sistematski rješavati.

Stručna javnost, ali i građani ovaj problem najčešće pripisuju najvećem izvorištu Klokot, odnosno bivšem vojnom aerodromu “Željava” i tzv. sedamnaestom jezeru koje se nalazi u Nacionalnom parku “Plitvička jezera” u susjednoj Hrvatskoj.

Aerodrom “Željava” – nekada vojno čudo, sada ekološki problem

Položaj aerodroma “Željava” i podzemnog objekta “Klek” u bivšoj državi je izabran za gradnju poslije opsežnih studija pri čemu se najviše vodilo računa o njegovom geostrateškom značaju. Geomorfološki sastav Plješevice bio je idealan za takvu vrstu objekata ali se nije vodilo računa o ekologiji.

Aerodrom “Željava” sam po sebi je od samog početka bio veliki zagađivač okoline jer je iz aviona isticalo je mnogo hidro ulja. To je ulje koje se koristi u trafoima, a njegova toksičnost je vrlo jaka.

Poslije miniranja aerodroma, od strane JNA na početku rata, namjerno su ostavljene ogromne bačve kerozina jer su vjerovatno računali da će pojačati efekat miniranja, ali nekim čudom taj kerozin nije izgorio već se samo prosuo.

Pored svega ne smijemo zaboraviti pomenuti freon koji je korišten u sistemima za hlađenje, a nakon miniranja aerodroma freon je isticao iz tunela i stvorio tri oblaka koja su se danima izvijala iznad Plješevice.

Sve ovo možda i ne bi bilo katastrofalno da se ovi tuneli ne nalaze iznad izvorišta pitke vode među koje spadaju naši Klokot i Privilica.

Poznato je da postoji velika vjerojatnost da je za vrijeme prošlog rata u Bosni i Hercegovini krško područje moglo biti ugroženo svim tim opasnim otpadom. To je navelo sarajevski Geo institut na istraživanja potencijalnih izvora zagađivanja u krškom području Bosne i Hercegovine, osobito na zagađenja polikloriranim bifenilima (PCB).

Poliklorirani bifenili – PCB spadaju zajedno s DDT, HCH i HCB u skupinu pesticida – insekticida. Biološki se teško razgrađuju i veoma su rastvorljivi u mastima. Obzirom da su veoma teško zapaljivi, u velikoj mjeri su se primjenjivali u izradi izolirajućih, hidrauličnih i ulja za hlađenje, u proizvodnji transformatora kao i velikih i malih kondenzatora. Procjenjuje se da je ukupno između 1929. i 1989. godine proizvedeno oko 2 milijuna tona PCB-a.

Značajnije razine PCB-a nađene su u uzorcima tla sakupljenim na ulazu u tunel bivšeg vojnog aerodroma “Željava”. To ukazuje da je razliveno ulje s PCB-om potiče od oštećenih uređaja unutar tunela, a ne izvana.

PCB se mogao infiltrirati kroz kraške stijene i pojaviti u jakim krškim izvorima oko Bihaća, posebno u Klokotu iznad kojeg se “Željava” i nalazi. U uzorcima tla pokraj izvora Klokot utvrđeno je da postoje koncentracije PCB-a.

Uništavanjem te zračne luke, pored materijalne štete napravljena je i velika ekološka katastrofa čije posljedice građani Bihaća možda i danas trpe.

Sedamnaesto jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera

Problem kanalizacije Nacionalog parka Plitvička jezera prisutan je 60 godina, ali je zadnji par godina posebno intezivan, te mu hrvatski i domaći mediji u zadnje vrijeme posvećuju sve više pažnje.

Prirodna sabirna jama na Plitvicama nalazi se svega 70 metara od najbližih kuća i nekoliko stotina metara od ulaza 1 u nacionalni park. Sto metara prije same jame nalazi se objekat koji filtrira gusti otpad od rijetkog, sav rijetki otpad odlazi u tu sabirnu jamu.

Mještani su ovu jamu na Plitvicama nazvali 17- tim jezerom Nacionalnog parka i po svemu sudeći ona dikretno utiče na kvalitet voda u izvorištu Klokot.

– Početkom 2000-tih u jamu su ubacivali boju i ta boja ja izbila u samom Klokotu, rijeka nedaleko od Bihaća, rekao je za medije je Tomislav Špehar, mještanin sela Rastovača.

Nakon odluke Vlade RH o osnivanju javnog poduzeća NP Plitvička jezera 1992. godine izrađen je Program rada sa smjernicama zaštite, održavanja, prezentiranja, korištenja i promicanja Nacionalnog parka Plitvička jezera. U tom je programu, između ostalog, navedeno da u NP treba na siguran i kvalitetan način riješiti vodoopskrbu i posebno odvodnju otpadnih voda. Od tad je prošlo gotovo četvrt stoljeća i još ništa nije urađeno.

Potrebno temeljito istraživanje

Početkom ove godine, vijećnik u Gradskom vijeću Grada Bihaća Armin Amidžić (GS) pokrenuo je Incijativu za ispitivanje prisustva polikloriranih bifenila u zemljištu vodozahvatnog područja i kakvoće voda sa izvorišta pitke vode na području Grada Bihaća, te zatražio provođenje stručnog ispitivanja koje bi potvrdilo ili otklonilo ove sumnje.

Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove Grada Bihaća odgovorila je da Grad Bihać putem te službe učestvuje u prekograničnom projektu “Izrada studije uspostave zaštitnih zona izvorišta Klokot presječenih međudržavnom granicom” koji finansira Evropska banka za obnovu i razvoj, a koji sadržava aktivnosti, odnosno ispitivanja koja su predmet inicijative.

Konkretne aktivnosti na terenu predviđene ovim projektom još uvijek nisu otpočele, ali ohrabruje činjenica da će se problemu pristupiti sistemski i studiozno.

ABC

Pogrebni prevoz Iris Lim Profi Prijedor Panta rhei Prijedor

You must be logged in to post a comment Login