BiH najviše povrća izvozi u Hrvatsku, ali je vrijednost izvezenog voća četiri puta manja nego 2016. godine

Hrvatska je na prvom mjestu po izvozu povrća iz BiH, dok se, kada je riječ o izvozu voća, nalazi na petom mjestu. Ipak, u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, izvoz povrća u Hrvatsku smanjen je za više od četiri miliona kilograma. I izvoz voća je drastično manji pa je tako vrijednost voća izvezenog u prvih šest mjeseci ove godine manja za 8.173.804 KM u odnosu na isti period 2016. godine, što je četiri puta manje.
BiH je u prvih šest mjeseci ove godine najviše povrća izvezla upravo u Hrvatsku – 1.013.777 kilograma u vrijednosti od 2.413.967 KM. Na drugom mjestu nalazi se Njemačka sa 233.047 kilograma u vrijednosti 1.422.403 KM, a zatim slijedi Rusija s 410.539 kilograma u vrijednosti od 1.174.028 KM.

Među vodećih deset država u koje BiH izvozi povrće nalaze se i Švicarska (39.969 kilograma, 1.037.366 KM), Italija (69.996 kg, 798.603 KM), Srbija (337.452 kg, 716.970 KM), Francuska (39.124 kg, 622.431 KM), Crna Gora (1.401.264 kg, 592.057 KM), Makedonija (1.591.235 kg, 396.301 KM) i Norveška (412.644 kg, 382.304 KM). U 10 vodećih zemalja izvezeno je ukupno 5.549.047 kilograma povrća u vrijednosti od 9.556.431 KM, a ukupno je iz BiH izvezeno 6.601.244 kilograma u vrijednosti od 11.410.683 KM.

Kada je riječ o izvozu voća iz BiH, Hrvatska je na petom mjestu s 330.133 kilograma vrijednosti 2.508.176 KM. Najviše voća se izvozi u Rusiju (16.429.641 kg, 28.418.221 KM), Srbiju (5.383.225 kg, 13.977.358 KM), Njemačku (1.590.349 kg, 5.372.145 KM), Švedsku (1.034.051 kg, 5.057.268 KM), Austriju (652.688 kg, 1.966.386 KM), Tursku (452.721 kg, 1.638.424 KM), Švicarsku (254.495 kg, 1.481.803 KM), Sloveniju (326.935 kg, 1.016.604 KM) i Crnu Goru (143.130 kg, 693.676 KM).

Ukupna vrijednost izvezenog voća u 10 vodećih zemalja je 62.130.060 KM za 26.597.368 kilograma. Ukupno je iz BiH izvezeno 27.621.304 kilograma voća u vrijednosti od 64.344.061 KM.

U istom periodu 2016. i 2015. godine Hrvatska je bila na drugom mjestu u izvozu povrća iz BiH s 5.792.113 kilograma u vrijednosti 7.135.092 KM, odnosno 4.891.061 kilograma u vrijednosti od 7.241.194 KM. BiH je 2016. godine izvezla ukupno 20.187.504 kilograma povrća u vrijednosti od 40.245.629 KM, a godinu ranije 14.728.149 kilograma u vrijednosti od 30.508.496 KM.

Kada je riječ o izvozu voća, Hrvatska je i 2016. i 2015. godine bila na trećem mjestu s 3.400.726 kilograma u vrijednosti od 10.681.980 KM, odnosno 4.930.452 kilograma u vrijedosti od 10.343.461 KM. Godine 2016. izvezeno je 46.467.915 kilograma voća vrijednosti 114.557.308 KM, a 2015. godine 47.153.906 kilograma u vrijednosti od 103.005.054 KM.

Prema novom Pravilniku o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća Hrvatske koji se odnosi na treće zemlje, kontrolisat će se trešnje, višnje, maline, kupine, ribizle, borovnice, brusnice, aronije, lubenice, dinje, tikvice, krastavci, patlidžani, kupus glavati, kelj, karfiol, luk, prasa, mrkva i celer korjenaš.

Novina koju je Hrvatska uvela u odnosu na dosadašnji Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće je uvođenje inspekcijskog nadzora i kontrole većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja. Iz Ministarstva poljoprivrede navod da sve vrste voća i povrća moraju biti u skladu s općim tržišnim standardom, dok određene vrste voća i povrća zbog svoje specifičnosti podliježu i posebnim tržišnim standardima, to su jabuke, agrumi, kivi, lisnata salata, endivija kovrčavog i ravnog lista, breskve i nektarine, kruške, jagode, slatke paprike, stolno grožđe i paradajz.

Naknada za inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća prilikom uvoza iz trećih zemalja od sada iznosi 270 eura, umjesto 12 eura, za svaki obavljen inspekcijski nadzor ili kontrolu i svaku pojedinu vrstu voća i povrća.

Nakon jučerašnjeg sastanka ministara četiri zemlje regije u Sarajevu poručeno je da Hrvatska mora hitno ukinuti diskriminatorske odredbe kojima je ugrozila ekonomske interese proizvođača i izvoznika iz regije. Mirko Šarović, Rasim Ljajić, Dragica Sekulić i Ljupčo Nikolovski su tražili i hitan sastanak s nadležnim ministrom iz Hrvatske jer žele zaobići najgori scenarij kako se ne bi ušlo u lanac mjera i kontramjera susjeda.

Klix

Lim profi, Prijedor Panta Rhei, masazno-kozmeticki studio, Prijedor Pogrebno Iris