BiH imala štetu od 841 milion dolara

BiH je zbog uticaja klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja od 1990. do danas doživjela 23 prirodne katastrofe, usljed kojih je život izgubilo 46 ljudi, i pretrpjela direktnu materijalnu štetu od 841 milion dolara, navedeno je u studiji Svjetske banke.

 

Kako je navedeno, region zapadnog Balkana je u istom periodu prošao kroz 100 prirodnih katastrofa, a izgubljena su 263 ljudska života. Ukupna direktna šteta, kako je navedeno od strane Svjetske banke, je 3,6 milijardi dolara.

Ako se zna da su indirektne štete od prirodnih katastrofa barem sedam puta veće od direktnih zbog gubitka u produktivnosti, izgubljene dobiti i drugih posljedica, ukupna šteta u BiH iznosi barem 5,5 milijardi dolara, dok je taj iznos u regionu najmanje 24 milijarde dolara.

U studiji je istaknuto da je region zapadnog Balkana generalno veoma podložan klimatskim promjenama, a da je 3,9 miliona ljudi indirektno stradalo, najčešće kroz gubitak ili oštećenje njihovih domova ili gubitak posla. U BiH je od prirodnih katastrofa bilo ugroženo 1,4 miliona ljudi.

“Samo u maju 2014. godine poplave usljed kiša bez presedana u BiH ugrozile su milion ljudi, ili 25 odsto populacije, a posljedice koje su nastale izazvale su štetu u visini od 15 odsto bruto domaćeg proizvoda”, navedeno je.

Srbija, druga zemlja pogođena poplavama, kako je navedeno, imala je štetu u visini od 4,7 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Kao glavna pouka ovih prirodnih katastrofa na zapadnom Balkanu, kako je istaknuto, je potreba da se razmisli o dugoročnim mjerama zaštite poljoprivrede koja je važan izvor prihoda.

“Podaci o poljoprivredi to jasno pokazuju: zbog katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama od 2000. godine do danas doprinos poljoprivrede bruto domaćem proizvodu bio je negativan u 10 godina od ukupno 17”, navedeno je u izvještaju.

U apsolutnim iznosima, od 1990. najviše štete od klimatskih promjena je pretrpjela Srbija, gdje je direktna šteta iznosila 2,3 milijarde dolara. Nakon Srbije slijede BiH, pa Makedonija sa 410 miliona dolara direktne štete, Albanija sa 25 miliona dolara, pa Crna Gora, u kojoj je direktna šteta zanemariva.

Ono što je, međutim, zabrinjavajuće, su trendovi. Svjetska banka upozorava da će naš region u narednih pedesetak godina trpjeti značajnu štetu od klimatskih promjena, a vidljivo je da će najpogođenija područja biti Hercegovina, Crna Gora i primorski dio Albanije. Osim ovih regiona, u “crvenoj zoni” širom Evrope biće centralna Italija i Istra, jugoistočna Francuska i sjever Italije, centralna Bugarska i dio Moldavije, kao i primorski dio južne Turske.

Osim poplava, kao drugi najveći potencijalni uzročnik štete od klimatskih promjena su šumski požari, koji bi mogli zahvatiti cijeli region.

Goran Trbić, klimatolog i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, kaže da i njihova predviđanja pokazuju slične podatke koje je objavila Svjetska banka.

On ističe da će do kraja godine biti gotov Četvrti nacionalni plan o uticaju klimatskih promjena na BiH, te da će u okviru te studije biti i jedna podsekcija koja će napraviti analizu svih šteta od klimatskih promjena u BiH u zadnjih 15 godina.

Prema njegovom mišljenju, važno je raditi na širenju svijesti kod građana o štetnosti klimatskih promjena i kako svako može doprinijeti smanjenju štetnih efekata.

“Svijest još nije na visokom nivou, ali je svake godine sve izraženija i ljudi se sve više informišu. Mediji se intenzivno bave tom temom samo kad imamo neku katastrofu, kao, recimo, nedavno prilikom olujnog vjetra koji je pogodio Banjaluku. Ovih dana ćemo obilježiti Dan planete Zemlje, pa će to biti prilika da ponovo govorimo o štetnosti klimatskih promjena”, naveo je on.

(Nezavisne novine)

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila