Bajrović: Susrest ćemo se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka kadrova

Osnovna razlika između posla glumca koji mi je primaran i posla direktora je u kreativnosti. Kao glumac bavim se svojim ulogama. To je jedan kreativni posao. I kao v. d. direktora Drame bavio sam se isključivo umjetničkim stvarima daleko od administracije. Sada, na neki način, administracija postaje primarna, ali i tome trebam pristupiti maksimalno ozbiljno i posvećeno – istaknuo je novoimenovani direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović.

On u razgovoru za Fenu naglašava da dolazi do opasnosti da direktor, uz opasku da i sama ta riječ zvuči tehnički, može da postane samo tehničko lice, iako u konačnici mora ostati i umjetničko biće.

Nova sezona

– Direktor pozorišta, baveći se rukovođenjem, ne smije zaboraviti da je, prije svega, njegov zadatak kvalitet predstava koje se prikazuju pred publikom i da je on odgovoran za sve, bez obzira na to što postoje umjetnički direktori Drame, Opere i Baleta – istaknuo je dodavši da, uz odgovornost prema osnivaču, svaki dan mora se podsjećati da je odgovoran publici.

Nova sezona Narodnog pozorišta Sarajevo otvorena je dramom Džemaludina Latića “Gazi Husrev-beže ili Bukagije” u režiji Tanje Miletić-Oručević, a govoreći o daljnjim planovima, Bajrović kaže da je tu praizvedba baleta “Okovani Prometej” za koji je, prema motivima istoimene Eshilove tragedije libreto, koreografiju i režiju uradila Belma Čečo-Bakrač.

U saradnji s Ambasadom Italije u BiH, na sceni Narodnog pozorišta premijerno će biti izvedena opera “Seviljski berberin”. Također su planirane i premijere “Kavkaski put kredom” Bertolta Brehta (Brechta) u režiji Paola Mađelija te premijera predstave prema romanu “Snijeg” Orhana Pamuka, koju će režirati Dino Mustafić. U planu je i adaptacija “Ponornice” Skendera Kulenovića.

Bajrović podvlači da je rad u Narodnom pozorištu ograničen mnogim faktorima, posebno finansijskim i scenom jer svi segmenti pozorišta – Opera, Drama i Balet te Filharmonija koriste istu scenu.

– Ali smo ograničeni i kadrovski. Imamo velike probleme objektivne prirode – imamo vrlo male ansamble u svim umjetničkim segmentima. U dramskom, Narodno pozorište egzistira sa 15, 16 glumaca, moram i sebe da uračunam. To je premalo, ako znamo da, recimo, Hrvatsko dramsko kazalište Gavela, manjeg obima nego NPS, ima uposlena 42 glumca ili da HNK Zagreb ima 70 glumaca – navodi direktor Narodnog pozorišta Sarajevo.

On ističe da Narodno pozorište radi na tome da pruži priliku i otvori prostor mladim glumcima. Onima koji se još školuju na Akademiji scenskih umjetnosti (ASU), kao i onima koji nemaju posla, a završili su školovanje.

– Nažalost, sve više je takvih talentiranih mladih glumaca koji nemaju priliku da pokažu svoj potencijal, da ga razvijaju. Mi se trudimo i to je neka moja želja i njegovat ću to koliko mogu da u svakoj našoj predstavi angažiramo bar jedno, dvoje mladih glumaca, u zavisnosti od potreba predstave – podvukao je.

Direktor NPS-a naglašava da su zbog nedostatka glumačkog kadra često “prisiljeni” na potpomaganje glumaca koji rade u drugim pozorištima, kao i onih koji rade na Akademiji te bi se moglo reći “da se uglavnom snalaze”.

– Potreba za zapošljavanjem postoji i bilo bi to dobro i za pozoriše i za te ljude koji nemaju posla, a imaju i talenta i želje da rade. Ali to ne zavisi od nas. To zavisi od osnivača i od mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta – naveo je Bajrović.

Međutim, dodaje da koliko god dramski ansambl pozorišta bio brojčano mali, još je veći problem baletski ansambl, iz prostog razloga što na tržištu nema kvalitetnih baletskih umjetnika. Tako dolazi do situacija da se solisti baleta angažiraju iz zemalja regiona ili šire.

– Baletski igrači su prije rata imali beneficirani radni staž. Znači, odlazili su u penziju, recimo, sa 45 godina. To i jeste vrijeme do kojeg objektivno baletski igrač može da zadovolji zahtjeve predstave. Zbog toga što više nema beneficiranog radnog staža, imamo ljude koji više ne mogu biti igrači, ali su zaposleni. I ne možemo zaposliti mlade. Tako da, posmatrajući dugoročnije, dolazi u pitanje opstanak baleta – ocijenio je on.

Priča o kadrovima koji nedostaju ne završava samo manjkom u umjetničkim segmentima.

– Pozorište je čitava mašinerija. Da bi se predstava mogla igrati, nije dovoljan samo glumac, treba nam, naprimjer, i bravar. Moramo imati i stolara i krojača i šminkera i frizera. Imamo situaciju da je većina naših iskusnih starih radnika ili već u penziji ili na pragu penzije. Mi im ne možemo naći zamjenu – podvlači Bajrović.

Problem je i u tome, smatra direktor NPS-a, što mladi ljudi koji žele i znaju da rade odlaze iz zemlje. Tako da je sve teže naći majstore ispod 50, 60 godina u koje ste sigurni da će napraviti svoj posao.

– Ima velikih problema u tehničkom sektoru koji će iz dana u dan postajati sve veći, sve složeniji problem. Za funkcioniranje jedne ovako složene kuće kao što je Narodno pozorište trebalo bi, uz naše stare, iskusne radnike koji su već penziji ili pred penziju, dovesti mlade ljude, zaposliti ih. Dobiti saglasnost da se prime mladi ljudi koji će uz stare majstore naučiti zanat i onda ostati kao uposlenici i biti sljedeća generacija – ustvrdio je on dodavši da je ljude koji rade u tehničkom sektoru zatekao prije 31 godinu, kada je došao u ovu pozorišnu kuću.

Govoreći o izboru repertoarnih tekstova, među kojima se nalaze domaći savremeni i autori i klasici, ali i svjetski autori, Bajrović ističe da je domaći tekst zakonska obaveza ove kuće, ali da bi bio u njoj prisutan i da nije tako. No, njeguju također i svjetsku klasiku kao i savremeni tekst, istakavši da je cilj prije svega napraviti predstave koje će publika voljeti i zbog kojih će dolaziti u pozorište.

Nova vrijednost

– Znam da postoje razmišljanja da se ne treba u prvom planu misliti na publiku. A na koga da mislimo? Ako mislimo samo na sebe, onda smo egoistični, sebični, nepotrebni – mišljenja je čelni čovjek Narodnog pozorišta Sarajevo podvukavši da se publici ne podilazi i da se ona ne može zavarati.

Smatra da se ne može reći za predstavu koja je prazna da je dobra, a da publika to ne prepoznaje. Podvlači da kvalitetnu, dobru predstavu publika prepoznaje i hoće da je vidi.

– I to je pravilo koje ja sebi kazujem i pokazujem posljednjih 30 i više godina svog života. Da nema dobre predstave koja nema publiku. Svaka koja nema publiku – nije problem u publici, nego u predstavi. To ne znači podilaženje, nego insistiranje na što kvalitetnijem proizvodu. Nazvat ću predstavu proizvodom jer pozorište proizvodi predstave i mi smo radnici u proizvodnji koji stvaraju novu vrijednost, jer uloga je nova vrijednost i ona donosi neki proizvod. I taj se proizvod prodaje, a kupcu treba ponuditi kvalitet – zaključio je na kraju razgovora za Fenu direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović.

(Avaz)

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila