Badnji dan otkriva kakva će vam godina biti

Badnji dan, veliki praznik koji prethodi Božiću, nosi sa sobom mnoge običaje. Oni variraju od mjesta do mjesta, a jedan je posebno rasprostranjen – razbijanje oraha.

Naime, svaki ukućanin treba da razbije ljusku jednog oraha, a plod unutra će mu otkriti kakva ga budućnost čeka sve do sljedećeg Božića.

Ako je jezgro oraha zdravo i jedro, biće dobra godina onome ko ga je polomio, ako ne, vjeruje se da te cijele godine neće imati sreće i da će ga spopasti neka bolest, prenosi Stil.

Orahe bi trebalo baciti i u ćoškove prostorije dok traje Badnja večera, jer u nekim mjestima važe za “mamac” za lošu energiju i zle sile, i tako štite porodicu od svega lošeg na ovaj dan.

Božićno praznovanje počinje 6. januara, na Badnji dan, tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom, pred najradosniji hrišćanski praznik Božić – praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista.

Domaćin rano ujutro odlazi da isiječe badnjak, najčešće je to hrastovo drvce, da bi ga te večeri unio u kuću i time označio početak božićnih praznika. Na Badnji dan se ništa ne iznosi iz kuće i jedu se posna jela. Postoji vjerovanje da se na ovaj dan ne valja svađati, kao ni pozajmljivati tuđe stvari.

Važan smisao Badnje večeri, kao praznika koji je posvećen porodici, bilo je okupljanje sve čeljadi na posnoj trpezi. Osim toga, interesantno je da je za večeru pripreman neparan broj posnih jela, što, kako se vjerovalo, ima veze sa kultom predaka. Trpeza se spuštala na pod jer se smatralo da će tako biti najbliža dušama pokojnika. Zato je večera proticala u miru i tišini, a ako je ko i bio zavađen, Badnjeg dana se morao obavezno izmiriti.

Neki običaji su se u međuvremenu prilagodili vremenu i mjestu u kojem živimo, te se danas ne praktikuje večera na podu, već sa stola ispod kojeg je prostrta slama.

Jelovnik za Badnje veče gotovo nikada se ne mijenja. Od jela na stolu, pored hljeba i soli, treba da se nađe i riba pržena na ulju, kisjeli kupus, rezanci s orasima, turšija, med, vino i prebranac. Svaki dio ove praznične posne trpeze ima svoju simboliku.

Riba, kao i hljeb, simboliše Gospoda Isusa Hrista, jer na grčkom jeziku, preko koga su naši preci primili hrišćanstvo, riba je IHTIS, a to je skup inicijala Isusa Hrista. So simbolizuje silu božansku, koja čuva djelo božje, kao što so čuva hljeb i ribu od plijesni i truleži. Vino predstavlja krv Spasiteljevu kojom je on na Golgoti dao otkup Bogu za grijehe ljudske, dok med simbolizuje sladost vječnog života.

Na sto se postavlja božićna svijeća i sito ili tepsija u koju domaćica stavlja četiri velike rumene jabuke, žito, kukuruz, novac, suve šljive i orahe. Sve to simbolično predstavlja želju za berićetom i dobrim životom u kući. Pred ovakvom večerom, domaćin se prekrsti, zapali svijeću, okadi trpezu, pročita molitvu Gospodnju i svu čeljad ponudi večerom, pri čemu se uz čaše vina dižu zdravice.

 

Badnjak

Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan ujutro rano siječe i donosi pred kuću. Uveče, uoči Božića, badnjak se presijeca i zajedno sa slamom unosi u kuću. Badnjak simbolički predstavlja ono drvo koje su pastiri donijeli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio.

Slama

Poslije badnjaka, u kuću se unosi slama koja se posipa po cijeloj kući. Prema narodnom vjerovanju slama se unosila zato što se i Hristos rodio na slami.

Večera uoči Božića

Kada se unesu badnjak i slama, ukućani sjedaju za trpezu. Večera je posna, obično se priprema prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela.

ASHA prodaja vozila