Anksioznost – Kada strah i tjeskoba ovladaju našim životom

Anksioznost ili tjeskoba može se opisati i kao osjećaj napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike ili straha, a javlja se kada je osoba izložena nekoj stvarnoj ili izmišljenoj prijetećoj situaciji. Prate je fizički i psihički simptomi koje osoba doživljava kao veoma neugodne.

Ona je sastavni dio života i u njemu ima adaptivnu funkciju, ali poremećaj postaje onda kada je neprestano prisutna u životu pojedinca te kada se javlja u neuobičajenim situacijama. Tada značajno ograničava osobu u svakodnevnom funkcioniranju i profesionalnom ostvarenju, čime umanjuje kvalitet života.

Smatra se da i do 10 posto opće populacije pati od nekog oblika anksioznog poremećaja.

Psihički faktor

– Anksiozni poremećaji spadaju u vrlo česte mentalne poremećaje. Karakteriziraju ih jaka tjeskoba kao primarni, ključni simptom, potom pretjerani strah i značajni poremećaji ponašanja i međuljudskih odnosa. Strah i tjeskoba međusobno se razlikuju, ali i preklapaju, te se tako strah javlja kao emocionalna reakcija na stvarnu ili zamišljenu opasnost ili prijetnju, dok se tjeskoba odnosi na anticipaciju, tj. predviđanje buduće opasnosti ili prijetnje – pojašnjava specijalistica neuropsihijatrije i psihoterapeutkinja u ZU „Plava Poliklinika“ mr. med. sci. dr. Amra Delić.

Ovisno o načinu na koji osoba kanalizira anksioznost, razlikuje se više vrsta poremećaja, a najčešći su specifične fobije, socijalna fobija, panični poremećaj, agorafobija i generalizirani anksiozni poremećaj.

Obično se razvijaju tokom rane adolescencije ili rane odrasle dobi, a neki od ovih poremećaja javljaju se već u ranom djetinjstvu. Učestaliji su kod žena.

– Uzrok njihovog nastanka leži, prvenstveno, u psihičkim faktorima iako postoje dokazi o genetskoj predispoziciji i neuro-fiziološkoj podlozi. Emocionalni stres često je okidač za tjeskobu, naprimjer, osjećaj ugroženosti i promjene u međuljudskim odnosima. Glavnu ulogu u nastanku anksioznosti u centralnom nervnom sistemu imaju noradrenergički neurotrasmiteri, a novija istraživanja su pokazala da je locus coeruleus (alarmni sistem) važan posrednik u prepoznavanju blizine prijetnje i reakcije straha i zabrinutosti – navodi dr. Delić.

Kada tjeskobu koja potječe iz unutrašnjih, nesvjesnih psihičkih konflikata osoba pokušava razriješiti koristeći različite nesvjesne mehanizme psihološke odbrane poput potiskivanja, premještanja, izolacije, javljaju se znakovi i simptomi karakteristični za anksiozne poremećaje.

Uspješno liječenje

Psihički simptomi su strepnja, plašljivost, strašljivo iščekivanje, slobodno lebdeći strah, strah nepoznatog porijekla, osjećaj predstojeće nesreće… i oni mogu biti praćeni pojačanim oprezom, razdražljivošću, nesanicom i umorom.

Mišićna napetost, fizički nemir, ubrzano disanje, osjećaj gušenja, davljenja/stiskanja, bol i nelagoda u grudnom košu, mučnina i nelagoda u trbuhu, „buckanje“ i strepnja u želucu, povraćanje – sve su to tjelesni simptomi anksioznosti.

Tu su i simptomi pobuđenosti perifernog autonomnog nervnog sistema – ubrzan rad srca, znojenje, tremor ili drhtanje tijela, suhoća usta, proliv, nagon za mokrenjem ili strah od mogućnosti mokrenja ili defekacije.

Navala topline ili hladnoće, osjećaj obamrlosti, šumljenja/zvonjave… spadaju u opće simptome anksioznog poremećaja.

– Anksiozni poremećaji uspješno se liječe kombinacijom psihoterapije i medikamenata. Ali, ukoliko se ne liječe, predstavljaju izvor brojnih ograničenja i onesposobljenja u svakodnevnom životu. Kad se podvrgne tretmanu, veoma je važno da osoba koja ima problem shvati da je i ona sama vrlo značajan član tima u liječenju, a ljekar/psihoterapeut pomoći će joj da razumije svoje stanje – poručuje dr. Delić.

Obično kratko traje

Većina ljudi, navodi dr. Delić, osjeća anksioznost prije značajnih događaja, kao što su polaganje važnog ispita, javni nastup, prvi sastanak s potencijalnim partnerom… Kada smo anksiozni, osjećamo nemir, nelagodu i napetost. Osjećati se anksiozno u ovakvim situacijama je adekvatno i to stanje obično kratko traje. Ova osjećanja se ne svrstavaju u klinički značajnu anksioznost, nego predstavljaju uobičajeni dio svakodnevnog života, jer je prirodno da budemo anksiozni kad smo suočeni s prijetnjom, opasnošću ili kada smo pod stresom.

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila