60 miliona dolara: Kako će BiH utrošiti kredit za jačanje bankarskog sektora

Krajem marta ove godine objavljena je informacija da se BiH zadužuje za 60 miliona dolara u svrhu jačanja bankarskog sektora. Kredit daje Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) – jedna od pet institucija Svjetske banke.

Iz Vijeća ministara BiH saopćeno je da će sredstva biti alocirana u jednakom iznosu od po 30 miliona američkih dolara Federaciji BiH i Republici Srpskoj, s rokom otplate do 30 godina i grejs periodom od 17 godina, uz povoljnu EURIBOR kamatu.

Pokušali smo saznati više detalja o ovom kreditu iako su ranije iz Vijeća ministara BiH naveli da se kreditnim sredstvima želi unaprijediti rad bankarskog sektora i to unapređivanjem kapaciteta za regulaciju, superviziju i restrukturiranje banaka, ojačati rukovođenje nad entitetskim razvojnim bankama i stvoriti bolji uvjeti za rješavanje slabosti u ovom sektoru”.

“Sredstva ovog kredita neće biti povučena odmah u punom iznosu nego će isplata zavisiti od donošenja podzakonskih akata, odnosno ispunjavanja zahtjeva koji su postavljeni pred BiH”, kazali su nam iz Ministarstva za finansije i trezor BiH uz napomenu da je riječ o akcionom planu koji se sastoji od četiri komponente.

Prva komponenta je jačanje kapaciteta entitetskih agencija za bankarstvo kako bi odgovorile zahtjevima odredbi Basel II i Basel III o reguliranju bankarskog sektora.

“Potrebno je donijeti niz podzakonskih akata te obučiti i pripremiti osoblje u entitetskim agencijama za bankarstvo. Dio sredstava iz kredita utrošit će za ovu namjenu”, objašnjava naš izvor.

Drugi dio sredstava otići će na “rješavanje slabosti u bankarskom sektoru u BiH”. Pod ovim pojmom podrazumijeva se stvaranje tijela za analizu, kontrolu kvaliteta banaka, jačanje revizorskih alata, lakše identificiranje slabosti banaka.

Treća komponenta kredita odnosi se na restrukturiranje banaka, odnosno čitav niz poslova koje je potrebno obaviti u bankama koje pokažu nelikvidnost. Dosada su aktivnosti u propalim bankama uglavnom bile ograničene na osiguranje isplate depozita.

Konačno, ne najmanje važna, je četvrta komponenta jačanja institucionalnog rukovođenja nad razvojnim bankama entiteta. Iako iz državnog ministarstva za finansije i trezor ne žele to eksplicitno reći, cilj je osloboditi razvojne banke od političkog utjecaja. Dosada nije postojao potpun nadzor nad radom razvojnih banaka, što se prije svega odnosilo na upravljanje rizicima.

U Ministarstvu za finansije i trezor smatraju da neusvajanje zakona iz Reformske agende, poput akciza na gorivo, neće imati utjecaja na odobravanje kredita za jačanje bankarskog sektora.

“Kredit za jačanje bankarskog sektora tek će biti odobren krajem aprila i potom objavljen na stranici Svjetske banke. Vjerovatno da postoji veza između zelenog svjetla za ovaj kredit i izmjena Zakona o bankama u BiH”, objašnjava naš izvor u Ministarstvu za finansije i trezor BiH.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da finansijski uvjeti kredita – rok otplate do 30 godina s grejs periodom od 17 godina, nisu loši.

“Pitanja koja treba rješavati kroz ovaj kredit više su politička nego ekonomska. Ali, bez smanjenja utjecaja politike na bankarski sektor neće biti moguće pokrenuti realni sektor, zaposliti ljude, smanjiti deficite u budžetima, koji samo u slučaju Federacije BiH iznosi 700 miliona KM. Propast Bobar i Banke Srpske pokazuje koliko je ovo važno pitanje”, kaže Hadžić.

RadioS.

Pogrebni prevoz Iris Lim Profi Prijedor Panta rhei Prijedor

You must be logged in to post a comment Login